Centar za autizam će biti u okviru Rehab centra na Zabjelu?

Pregovori između ministarstava zdravlja i rada i socijalnog staranja po pitanju izgradnje centra za autizam privode se kraju. Kako je najavila Vesna Miranović iz zdravstvenog resora, najvjerovatnije će u te svrhe biti korišten prostor namijenjen Rehab centru na Zabjelu kojim gazduje Zavod za zapošljavanje.

“Ministarstvo zdravlja je u intenzivnim pregovorima sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja vezano za izdavanje dijela prostora koji se nalazi u vlasništvu Zavoda za zapošljavanje, a koji je opredijeljen za potrebe budućeg nacionalnog centra za autizam”, kazala je Dnevnim novinama direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović.

Prvi nacionalni centar za autizam u Crnoj Gori trebalo bi, kako sada stvari stoje, da bude smješten u dijelu zgrade kojom gazduje Zavod, a koji je bio namijenjen za potrebe Rehab centra. Rehabilitacioni centra Zavoda za zapošljavanje nalazi se u podgoričkom naselju Zabjelo, pored Centra 1. jun.

“Pregovori su u toku, oni se svakoga dana nadograđuju, traži se forma ustupanja prostora i još nijesmo došli do definitivnih rješenja. Nalazimo se u delikatnoj fazi pregovora gdje sve to treba staviti na zdrave pravne noge da bismo to lijepo uobličili i išli prema Vladi sa konačnim zahtjevom”, rekla je Miranović.

Ona vjeruje da je za postizanje konačnog dogovora potrebno još desetak dana, ali je sve uslovno dok se dva ministarstva konačno ne usaglase.

“Imamo odgovornost, kako prema javnosti, tako i prema direktnim korisnicima usluga budućeg centra, prema njihovim roditeljima, prema nevladinom sektoru. Treba nam još malo vremena da sve to što smo dogovorili definišemo i uobličimo u pravnom smislu, da to sve bude kako treba posloženo”, naglasila je Miranović.

Ona je kazala da iako Crna Gora nema registar, djece sa poremećajima u psihomotornom razvoju ima mnogo više nego sa autizmom, a sa kojima se, kaže, mogu postići izvanredni rezultati.

“Cilj nam je da djeca sa autističnim spektrom ne završavaju u Komanskom mostu i sličnim ustanovama. Koliko je god moguće toj djeci pružiti mogućnost da uz mjere rane intervencije im se omogući da što više njihove preostale sposobnosti otkrijemo i damo im mogućnost da se iskažu i integrišu u socijalnu sredinu, da mogu da pohađaju školu i, u zavisnosti od njihovih mogućnosti, se profesionalno rehabilituju”, kazala je Miranović.

Spremna je, kaže, Strategija i akcioni plan za autizam koja će djeci omogućiti ranu dijagnostiku i mjere rane intervencije koje podrazumijevaju intenzivan rad sa djecom do pet godina, a sa kojom će krenuti pred Vladu čim definišu prostor.

“Strategijom ćemo omogućiti da sva djeca sa teritorije Crne Gore kod kojih izabrani pedijatar postavi sumnju da postoji neki psihomotorni poremećaj ili iz autističnog spektra što prije, a poželjno bi bilo u uzrastu od 18 mjeseci, a najkasnije do dvije godine, bude upućen u Nacionalni centar za autizam u kojem bi se djeca posmatrala dvije do tri nedjelje i pravila radna dijagnoza poremaćaja i dali prvi inputi o tome koja se rana terapija odnosno intervencija treba primijeniti zajedno sa lokalnim profesionalcima odakle djeca potiču”, objasnila je Miranović.

Nakon toga, kako je rekla, djeca bi se vraćala u gradove iz kojih dolaze i tamo narednih tri do šest mjeseci nastavljaju ranu intervenciju.

“Nakon toga, djeca bi se opet vraćala u Nacionalni centar na evaluaciju, pravi se popis vještina kako bi se vidjelo koliko su djeca napredovala i koje su vještine ostale zanemarene, a nakon toga ponovo idu kući sa sugestijama na koji način treba završiti intervenciju”, kazala je Miranović istakavši da se dječji mozak razvija do pete godine zbog čega veoma važna rana dijagnostika.

Rješenje koje su odabrali je, kako kaže, skupo, ali se na duže staze isplati.

“Nigdje u regionu taj problem nije riješen na adekvatan način”, zaključila je Miranović.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply