Toksične materije na igralištima u Podgorici, Nikšiću, Tivtu i Pljevljima

Analiza kvaliteta zemljišta na lokaciji dječjih igrališta u Podgorici, Tivtu, Nikšiću i Pljevljima pokazala je da je koncentracija toksičnih materija, hroma, nikla i fluora iznad maksimalno dozvoljene koncetracije.

“U uzorku zemljišta uzorkovanom na lokaciji dječijeg igrališta u Njegoševom parku u Podgorici, od neorganskih toksikanata sadržaj hroma, nikla i fluora prevazilazi maksimalno dozvoljene koncentracije normirane Pravilnikom. Sadržaj svih ostalih analiziranih neorganskih i organskih toksikanata je manji od maksimalno dozvoljenih koncentracija”, navodi se u u zvaničnom Izvještaju o stanju životne sredine za 2016. godinu.

U uzorku zemljišta uzorkovanom na lokaciji dječije igralište u Tivtu, sadržaj olova i fluora prevazilazi maksimalno dozvoljenu granicu normiranu Pravilnikom. Što se tiče uzorka sa dječijeg igrališta u Pljevljima, sadržaj kadmijuma, olova, arsena, fluora i cinka od neorganskih i poliaromatičnih ugljovodonika (PAH) od organskih polutanata prevazilazi maksimalno dozvoljene koncentracije, dok je sadržaj svih ostalih neorganskih i organskih toksikanata ispod vrijednosti normiranih Pravilnikom.

U uzorku zemljišta uzorkovanom na lokaciji dječije igralište u Nikšiću, sadržaj fluora prevazilazi maksimalno dozvoljenu koncentraciju normiranu Pravilnikom. Sadržaj svih ostalih analiziranih neorganskih i organskih komponenti je ispod Pravilnikom normiranih vrijednosti.

Rezultati ispitivanja uzoraka zemljišta iz Programom ispitivanja štetnih materija u zemljištu Crne Gore u 2016. godini utvrđenim lokacijama pokazuju više nego zadovoljavajuće rezultate kada su u pitanju opasne i štetne materije,  toksične i kancerogene materije i dioksin i furan.

Kako piše u Izvještaju, u većini slučajeva, djeca su više od odraslih ljudi izložena uticaju zagađujućih supstanci iz zemljišta.

“Studija danske Asocijacije za standarde iz 1995. godine je precizirala da djeca težine 10 kg, koja borave u vrtiću 8 sati dnevno/250 dana godišnje, u prosjeku dnevno unesu u digestivni sistem oko 0,2 grama zemljišta dok je za maksimalan iznos data vrijednost od 3 grama zemlje na dan (Danish Standards Association, 1995). S druge strane, za odrasle ljude prosječan unos zemljišta u organizam procijenjen je na 0,1 gram/dan (N & R Consult, 1990)”, konstatuje se u Izvještaju.

Isto tako, u odnosu na odrasle, djeca su mnogo osjetljivija na negativne uticaje polutanata u organizmu.

“Prije svega, djeca imaju malu tjelesnu masu, što uvećava njihovu relativnu izloženost zagađenoj supstanci (koja se izražava po kg tjelesne mase), imaju mnogo veću gastrointestinalnu apsorbciju teških metala (Schutz et al., 1997) i na kraju, ali podjednako značajno, njihov nervni sistem nije u potpunosti razvijen, pa su mnogo osjetljiviji na neurotoksične metale kao što su olovo i živa (Klaassen, 1996)”, poručuje se u Izvještaju

Poznato je da predškolska djeca mogu imati značajne neurološke smetnje ako koncentracija olova u njihovoj krvi prevazilazi određene vrijednosti, pa se zbog toga u mnogim zemljama danas izrađuju posebne studije u kojima se procjenjuju maksimalno dozvoljene koncentracije ovog elementa u različitim medijumima (voda, zemljište, vazduh itd.), kao i njihov uticaj na sadržaj olova u krvi (Defra and Environment Agency, 2002).

Izvor: Portal Analtika

 

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Comments

Leave a Reply