Školska pravila izazvala brojna oprečna mišljenja

Pravila kućnog reda Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ iz Podgorice koja, između ostalog, propisuju da djevojčice dugu kosu moraju vezati u rep, izazvala su brojna oprečna mišljenja i otvorila niz pitanja, kako za pedagoge, tako i za roditelje i učenike. I dok je direktorica škole Ljiljana Krivokapić izričita u tome da se novoformirana pravila moraju poštovati i da je ono o vezanoj dugoj kosi jedno iz arsenala ,,starih, dobrih“ koje treba vratiti i uključiti u najnoviji sistem uređenja života škole, druge osnovne škole ovo pravilo ne definišu ili ga ne prepoznaju, a neki direktori ga smatraju rigidnim.

Mišljenja roditelja kada je u pitanju kućni red škole su oprečna, jedni ga podržavaju, a drugi smatraju rigidnim i skandaloznim. Osim da duga kosa mora biti vezana, pomenuti pravilnik propisuje da djeca u školu moraju dolaziti propisno odjevena, tj. zabranjeno je nošenje majica na bretele, trikmajica, šorceva, bermuda, iscijepanih farmerki, papuča, korišćenje mobilnih telefona (u smislu ometanja nastave) i korišćenje užine i napitaka van velikog školskog odmora. Krivokapić ističe da je najburnije reakcije izazvalo prvo i posljednje pravilo i objašnjava da je kućni red u ovoj formi ustanovljen još prije tri godine, ali da je ovo prvi put da je istaknut ilustrovano. Tvrdi da se kao takav prilično poštuje. Definišući pojam duge kose, Krivokapić pojašnjava da se pod tim pojmom misli na kosu preko ramena, i da u tom slučaju ukoliko nije vezana izgleda, kako kaže, neuredna, neugledna i smeta učenicima prilikom praćenja nastave.

“Frizurica iznad ramena je frizurica, sve preko toga je duga kosa. Kosa treba da bude očešljana, oprana, prikačena šnalicom, rajfom ili slično, a ukoliko je duga obavezno vezana. I dok sam ja išla u školu bilo je pravilo – sklonite kosu sa lica, ovo je vaspitnoobrazovna ustanova i lice mora da se vidi. S druge strane, kada je kosa duga po pola metra ona pada po klupi, djeca je nerijetko koriste kao paravan za prepisivanje i smeta im za gledanje”, kaže ona.

Ovo pravilo je ističe, uvdeno najprije iz tih razloga, kulturnih, a zatim što to jednostavno nije izgledno, ružno je – tvrdi direktorica.

I zabrana užinanja van velikog školskog odmora, kako uvedena je sa ciljem da se djeca u tom intervalu od 20 minuta predviđenom za užinu usmjere na nju, jer se ,,redovno dešavalo da ne stignu da doručkuju u tom intervalu i onda užinu unose u učionice i nastavljaju da jedu“.

“Takva situacija je bila svakodnevno. Da ne bi do toga dolazilo pravila su jasna. Za tih dvadeset minuta pažnja će biti na doručku, da se što prije pojede i vrati na čas”, objasnila je direktorica.

Kao i pravila, i sankcije koje propisuje škola jasne su. Ukoliko učenik nedolično odnosno nepropisno odjeven dođe u školu, nakon što se o tome obavijesti roditelj, šalje se kući da se presvuče. Krivokapić ističe da ukoliko se radi o djeci koja dolaze iz Kakaricke gore i imaju organizovan prevoz ,,onda se djeca jednom opomenu i nije se dešavalo da ponovo naprave istu grešku“. Primjeri da djeca dolaze nepropisno i nepristojno odjevena, kako tvrdi Krivokapić, nisu bili rijetki.

“Bilo je svakako slučajave da djeca dolaze golih stomaka, nose farmerke niskog struka, kratke majice, iscijepane framerke i sl. Tako nešto ne može biti primjereno školi. I nakon donošenja pravilnika bilo je onih koji su pokušavali da dođu zapuštene duge kose, neočešljane ili slično. To ne možemo tolerisati i sada takvih primjera gotovo da nema”, kazala je Krivokapić.

Ona ističe da su reakcije roditelja bili različite, ali da je pravilnik napravljen u skladu sa Zakonom o obrazovanju i da se mora poštovati. Uvođenje ovakvih propisa koji se dominanatno odnose na pojavno, Krivokapić vidi kao ono od čega se mora poći, pa da tek nakon toga treba pristupiti i drugim segmentima i, kako kaže, mijenjati ih ukoliko su za mijenjanje.

Boravak u Osnovnoj školi ,,Štampar Makarije“ uređen je kroz kućni red, pravila ponašanja i bonton škole. Iz ove ustanove ističu da definisanje ovih pravila mora uključiti sadašnji trenutak i nove trendove i te fenomene prilagoditi školi i onome što je obaveza i pravo učenika.

Direktorica škole Milica Stanković smatra da škola ne može biti zatvoren sistem, već otvoren i da kao takav u formiranje i definisanje pravila mora uključiti učenika. Osim toga, kako je istakla, praksa pokazuje da se pravila tako formirana bolje i ažurnije poštuju.

“Bonton škole su prošle godine uradila djeca u saradnji sa pedagogom, a takve i slične aktivnosti oko definisanja onoga što je dozvoljeno ili ne uključiće svakako i ove godine zajednicu učenika. Sve to nosi neko novo vrijeme – od stila oblačenja, upotrebe novih uređaja i slično. Morate da dorađujete i mijenjate neke stvari. Škola je sada u drugačijoj poziciji, sve je otvoreno i da biste i vi bili u skladu sa tim i ispoštovali pravo svakog učenika, njegovu slobodu izražavanja, mišljenja, kretanja, morate definisati pravila koja se donose na takav način”, smatra Stanković i dodaje da u taj proces treba uključiti pedagoge koji će usmjeravati, kontrolisati i kanalisati.

Stanković ipak ističe da je u školama neophodno uvesti više reda i ustanoviti jasna pravila ponašanja, ali da se u taj proces mora ući lagano i sistemski, kako bi sve bilo uvezano.

“Svjedoci ste koliko je novina uvedeno u posljednje vrijeme, nekih ideja skinutih sa interneta, ali sve je to kratkog daha. Hoćemo naprasno da uvedemo neka pravila i da napravimo neke moderne i savremene škole, a preskačemo neke važne stepenice. Samo ono što vi gradite u školi zajedno sa svojim zaposlenima, učenicima i mic po mic pravite neki iskorak, samo to je dobro, kvalitetno i temeljno i samo to će trajati i dati rezultate i neće naići na otpor narednih generacija”, sigurna je direktorica ,,Štampar Makarija“.

Pravilo da djevojčice moraju vezati dugu kosu vidi kao rigidno i ne odobrava ga, a ispred pojavnog stavlja pravila ponašanja i poštovanja škole i profesora.

“To je zaista rigidno, jer postavlja se pitanje šta vam je krajnji cilj takvog jednog pravila. Šta se time želi postići. Zna se gdje kosa mora biti vezana, u kojim branšama. Danas je u trendu imati dugu kosu, ona se njeguje i zaista je postala zaštitni znak žene”, kazala je Stanković.

Iako ne smatra da u školu treba dolaziti razgolićen, mladost, kako kaže, može sve i smatra da stil oblačenja jedne mlade osobe ne govori o njenom mentalnom sklopu već vrlo često o lošim uzorima koji joj se nude. U tom slučaju, kako ističe, ne treba prići kruto i isključivo, već sa djetetom koje je došlo neprimjereno obučeno u školu porazgovarati i ukazati mu na grešku kako bi je i ono samo prepoznalo. U tome, smatra, primjer treba da budu zaposleni u školi, koji kako primjećuje, često to i nisu.

“Pravila postoje i u tom dijelu, ali profesorice tu često sebi daju slobodu da budu obu-čene modernije, slobodnije, izazovnije. Ne kažem da treba dolaziti zakopčan do grla, ali neke stvari treba dobro odmjeriti. Prosvjetni radnik je i van škole ,,javna ličnost“ neko ko treba da bude primjer valjanog”, kazala je Stanković.

Kada je u pitanju upotreba mobilnih telefona, ova škola propisuje da se ne smije koristiti za vrijeme trajanja nastave. Stanković ističe da u tom dijelu nije primijećeno da je u školi bilo nekih većih zloupotreba, ali i da opravdanje za nošenje i korišćenje ovog pomagala najčešće pronalaze roditelji.

“S druge strane ima i onih koji nakon što se desi nešto loše krivca traže u školi. Mi u tom dijelu ne možemo i nećemo zalaziti u privatnost bilo čijeg djeteta, a oni su ti koji odlučuju u koje svrhe je djeci neophodan telefon”, dodala je Stanković.

Kućni red uspostavljen u Osnovnoj školi Sutjesk uređuje između ostalog i dužnosti učenika i u tom smislu obavezu da u školi učenik bude pristojno odjeven i ponaša se na način koji u punoj mjeri poštuje ličnost nastavnika, stručnih saradnika i ostalih zaposlenih u školi i drugih učenika. Ovim pravilnikom, kako nam je kazao direktor Vesko Gagović, nije precizirano koju frizuru djeca treba da imaju.

“Taj detalj oko kose u pravilniku nijesmo imali i to je diskutabilno da li je neko puštanje kose neuredno ili ne. Može biti i vezana kosa neuredna, kao što i puštena može biti uredna ili neuredna. Da to bude pristojno i uredno, sve ostalo kakav je oblik i slično, to je stvar individualne kreacije pojedinca”, precizirao je Gagović.

On je mišljenja da se pravila propisana kućnim redom moraju poštovati, ali i da prilikom njihovog određivanja treba čuti mišljenje učenika, njihova interesovanja i razmišljanja, ali i oslušnuti vrijeme u kom se živi. Iako, kako nam je rečeno, pravilnik ne razrađuje striktno neka od pravila, već ih daje u širem obliku, kad je u pitanju upotreba mobilnih telefona, kako objašnjava Gagović, zabranjeno je korišćenje na času u smislu ometanja nastave, ali se oni u ovoj školi sve češće koriste kao pomoćno didaktič- ko sredstvo u nastavi.

Svetlana Živković, majka djevojčice koja ide u deveti razred Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“, podržava pravila koja propisuje kućni red škole. Njena kćerka je, kako kaže, do uvođenja propisa nosila puštenu kosu, a sada joj je traka stalno na ruci, poput narukvice.

Reakcija na propisana pravila je bilo, ali, kako kaže, jasno joj je stavljeno do znanja da tako treba i mora.

“Bilo je onoga kako ću, pa zašto, ali sam joj objasnila da smo i mi u školi nosili kecelje i morali da vodimo računa o frizurama. To je bila preventiva i zdravstvena zaštita. Iako je moja djevojčica vrlo uredna i voljela je da nosi dugu kosu, koju je često i peglala, ipak je uz razgovor prihvatila ono što se propisuje. Isti je slučaj bio i sa iscijepanim farmericama”, kaže Živković.

Ona podržava i pravilo da se užina za vrijeme velikog odmora, kao i pravilo o zabrani upotrebe mobilnih telefona, jer smo ,,svi svjedoci da nerijetko na društvenim mrežama osvanu snimci sa časova“.

Potpuno oprečno mišljenja ima Hristina Ivanović, čiji je sin učenik škole ,,Vladimir Nazor“. Ona je, kako ističe, iziritirana propisom koji zabranjuje nošenje duge kose i smatra ga skandaloznim. Smatra da su u tom slučaju uzurpirana lična prava djeteta, pa se ovom pitanju već obraćala instituciji ombudusmana.

“Rečeno mi je da o ovom pitanju mogu reagovati ukoliko sam lično ugrožena. Da imam djevojčicu sigurno bih reagovala i podnijela prijavu, jer je pravo djeteta da bira koju će frizuru nositi”, kazala je Ivanović. Kako tvrdi, njena komšinica koja ima dugu kosu nevoljno pristaje na ovo pravilo, iz straha od direktorice i majke koja joj zabranjuje da se suprotstavi propisanim pravilima.

Ivanović takođe nema razumijevanja za zabranu nošenja bermuda malo iznad koljena, jer, kako kaže, vremenski uslovi na teritoriji Podgorice u toplim mjesecima to iziskuju. Ivanović sumnja u dobre namjere koje stoje iza, na ovaj način donijetih pravila, i smatra da su ona donijeta sa ciljem da bi se ,,eto svima stavilo do znanja da sad škola ima neka posebna pravila, od kojih se neka kao zabrana užinanja van školskog odmora podrazumijevaju i nijesu ni ranije kršena“.

Psihološkinja Varja Kadić- Pejković napominje da je postavljanje zdravih granica potrebno kako bi se mladima dala podrška u formiranju sistema vrijednosti, strukture vremena i postavljanja visokih standarda u rastu i razvoju. Istovremeno, ona ističe da sve ono što je nametnuto i kruto, i nije u korak sa „ovdje i sada“ stvara otpor, nezadovoljstvo i tjeskobu.

“Važno je uključiti učenika u kreiranje pravila i obaveza, jer se one u tom slučaju doživljavaju prirodnije i više se poštuju. Funkcionalnost pravila, tj. prava i obaveza uslovljena su otvorenom komunikacijom među učenicima i nastavnicima. Prilikom njihovog kreiranja važno je zadržati slobodno dijete koje u sebi ima kreativnost, znatiželju i intuiciju, ali i ojačati odraslog u djeci kako bi imali sposobnost da misle, procjenjuju i donose ispravne odluke”,  zaključuje Kadić-Pejković.

Izvor: Pobjeda

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Sve je ovo odlicno,ali treba da vazi i za zaposlene u skoli,kao i za posjetioce,tj. roditelje ucenika!
    Bila sam vise puta prisutna u jednoj OŠ dok direktor te skole seta hodnicima i ulazi u ucuonice sa cigaretom,zapaljenom,naravno.

  2. Pa kad zaposlene nastavnice produze suknje (cast izuzecima) i zavezu kosu “u masnu” onda ce i ucenice imati primjer na koga da se ugledaju!
    Nije za nastavnika da na cas ide u trenerku????? Ili mozda jeste????
    Po kojem pravilu direktor skole moze da vraca ucenicu kuci “da se presvuce”?? Koji to Zakon propisuje???
    Dajte molim vas! Treba prvo srediti svoje dvoriste pa gledati u tudje!

  3. Smatram da vaspitanje prije svega ide iz kuce,djeca prvenstveno treba da se ugledaju na roditelje i da steknu neki model ponasanja I prije polaska u skolu jer po meni je skola prije svega obrazovna ustanova. Danas se roditelji utrkuju ko ce ljepse da “skocka” dijete jos dok je u pelenama,a vec kad prohoda tek tada nastaje prava pometnja da ih obuku po posljednjoj modi

  4. Na ovoj slici nije nista sporno sto je i normalno a i zna se kako se salje dijete u skolu,ali sporne su jos dvije slike sto ovdje njesu prikazali precrtana boca vode i i sendvic.Ne smije se nositi u torbi ni voda ni hrana ,a sta ce djeca kojoj roditelje ne mogu da priuste skolsku uzinu?!!! Da gladuju?!jer ne amiju da doneau nista iz kuce?!!!

Leave a Reply