Akademici upozoravaju na hitnost promjena: Potrebna primjene znanja

Podijeli priču!

Foto: Luka Zeković/Vijesti

Crnogorski đaci imaju znanje, ali ne umiju da ga primijene u praksišto znači da bi trebalo promijeniti metod rada – ne učiti djecu da znaju činjenice, nego da nauče da ih koriste, jedan je od zaključaka okruglog stola na temu analize rezultata međunarodnog testiranja učenika – PISA 2015.

Prema posljednjoj, trogodišnjoj međunarodnoj provjeri dostignuća učenika, petnaestogodišnjaci iz Crne Gore zauzimaju 56. mjesto na svijetu, saopšteno je juče u CANU.

Akademik Slobodan Backović je na raspravi je citirao pitanja iz testa Ispitnog centra, među kojima je i pitanje o visini Durmitora.

“To je test iz geografije. Apsolutno bubanje činjenica. Šta će kome taj podatak?”, pitao je, dodajući da bi smislenije bilo takvo pitanje postaviti u kontekst u kojem bi djeca visinu Durmitora razmatrala kao prepreku, koju bi trebalo izbjeći ako bi letjeli paraglajderom ili avionom.

Backović smatra da nema smisla iznova provjeravati znanje učenika, a da pritom, uz izvještaje o prethodnim testiranjima, ne budu kreirane i preporuke, te formirana radna grupa koja bi pratila implementaciju preporuka.

“Testiranja nemaju smisla, ako ne mijenjamo ništa”, dodao je on.

Navodeći probleme koji crnogorske đake stavljaju nisko na PISA listi, Backović je kazao da posljednji rezultati pokazuju da djeca nemaju strpljenja da čitaju pitanja.

“A to može biti posljedica i načina života koje vode van škole, u porodicama… Niko nema vremena da se usredsredi na neki problem”, kaže on.

Backović je kazao da je neophodno uvesti promjene i na univerzitetima koji obrazuju prosvjetne radnike.

“Tamo su neophodne korjenite promjene, u suprotnom – bacamo novac. Ako buduće prosvjetne i pedagoške radnike tokom studija ne naučimo da rade ono što treba da rade, rasipamo novac, jer ih poslije studija primimo na posao i ponovo učimo da rade”, rekao je on, dodajući da je te promjene neophodno predvidjeti reformom Univerziteta Crne Gore.

Akademik Momir Đurović rekao je da “nivo formalnog obrazovanja u svijetu opada, a neformalnog raste i mi se moramo pomiriti sa tim”.

Komentarišući rezultate đaka iz Singapura, koji su prvi na PISA listi, on je kazao da je Singapur uveo cjelodnevno obrazovanje.

“Samo to može donijeti rezultate. Djeca iz Singapura iz škole kući ne nose ništa, a u svojim domovima stiču neformalno obrazovanje”, kazao je Đurović.

Akademik Đurović smatra i da u izradi udžbenika ne bi trebalo da učestvuju isključivo univerzitetski profesori. Govoreći iz iskustva koje danas ima radeći sa unučadima, on je rekao da djeca u crnogorskim školama danas ne uče nikakva pravila, da testove rade na osnovu urađenih primjera…

“Kakav nam je sistem obrazovanja, mi smo odlično prošli na PISA testiranju,” kaže akademik.

U Ministarstvu prosvjete smatraju da bi za postizanje boljih PISA rezultata trebalo popraviti kvalitet nastave, a najavili su formiranje multidisciplinarnog tima koji bi pratio realizaciju tog plana.

Analizom PISA rezultata ustanovljeno je da je važno da djeca moraju da uče prirodne nauke. Učenici koji u prethodnoj godini nisu slušali te predmete ostvarili su 40 bodova manje.

Rezultati PISA testiranja  pokazuju da su očekivanja đaka da će karijeru vezati za nauku veća 2015. (preko 21 odsto)  nego 2006. (9,8 odsto), saopšteno je juče u CANU.

Izvor: Vijesti

Podijeli priču!

  • HiPP april

    Comments

    1. Mišljenja sam da PISA testiranje jeste pokazatelj niskog nivoa upotrebljivog znanja, ali ne i jedini. Svako malo nova reforma, a sve tobože kako bi se išlo u korak sa savremenim metodama usvajanja znanja i primjene istog. Ne zaživi ni jedna, već druga stupa na snagu. Papir sve trpi, a šta se ostvaruje od napisanog? Jako malo. Zadovoljava se forma, strijepi od najavljenih inspekcija, udžbenike pišu oni koji su mahom teoretičari bez iskustva u učionici. Pročitah kako djeca nemaju koncentraciju da pročitaju pitanje do kraja. A kako da je imaju kad su non stop na telefonima i svaki problem rešavaju klikom. A mi bi da se skoncentrisu na čitav jedan pasus koji čitaju, bilo da je dio zadatka, bilo segment lektire. Nemaju oni kad, jer moraju da iščitaju poruke na mnogobrojnim viber grupama čiji su članovi, pa da odgovore i oni ponešto. I tako po cijeli dan. Moglo bi se i tome doskociti, samo što izgleda da to ipak nekome odgovara. Acta, ljudi, non verba.

    Leave a Reply