Igrom pomognite djetetov razvoj potencijala

igraplastelinJeste li znali …

… da mozak ima otprilike 100 milijardi neurona i oni čine samo 10 % mozga, a oko 75 % mozga čini voda;
… da mozak odraslog čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kg, a veličina i težina nisu povezani s koeficijentom inteligencije;
… da pričanje ili čitanje djetetu na glas podstiče razvoj mozga;
… da smijeh aktivira čak pet različitih dijelova mozga;
… da zdrav mozak gotovo nikad ne gubi sposobnost učenja;
… da se u trudnoći stvara većina neurona koje ćemo imati u životu;
… da dječji mozak pamti muziku koju je dijete slušalo u majčinom stomaku;
… da mozak nema čulo bola.

Taj čudotvorni mozak obavlja niz različitih funkcija u našem tijelu i brine o nama. Kada čujemo oštar zvuk, odmah okrećemo glavu u tom smjeru, na najmanji osjećaj mirisa reagujemo, omogućava nam da se saosjećamo s drugima kada im je teško – zapravo nam omogućava preživljavanje. Međutim, postoje i neke razlike među ljudima: nekima ide bolje rješavanje matematičkih zadataka, a drugi su bolji u pisanju pjesama. Imaju li svi naši mozgovi zapravo neke čudesne funkcije? Inteligencija je jedan od pojmova koji je povezan s našim mozgom. Možemo je definisati kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, sposobnost rješavanja problema, potencijal, razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova, snalaženje u okolini. Danas postoje brojna određenja inteligencije i njene podjele, a i svi mi imamo neku svoju implicitnu teoriju što je to inteligencija. Koeficijent inteligencije (IQ) numerički je pokazatelj rezultata na testu inteligencije, a prosječan IQ u populaciji iznosi 100 i raspon se kreće od 90 do 110. Većina populacija postiže taj rezultat, a za one koji imaju IQ veći od toga kažemo da su natprosječno inteligentni.

Ali hoćemo li za nekoga ko je dobar u sportu i postiže natprosječne uspjehe takođe reći da je inteligentan? Druga stanovišta govore o postojanju višestrukih inteligencija: jezička, muzička, logička, vizualno-prostorna, fizička, društvena, lična (intrapersonalna) i prirodna inteligencija. Različite inteligencije međusobno se dopunjavaju: dobri slikari treba da imaju razvijenu vizualno-prostornu inteligenciju, ali i fizičku, da bi mogli ovladati različitim tehnikama crtanja ili slikanja.

Takođe postoji vječno pitanje je li za inteligenciju odgovornije naslijeđe ili okolina? Inteligencija je kombinacija nasljeđa i spoljašnjih faktora, iskustva i učenja. Međutim, kakav god bio konačan odgovor, podsticaji u predškolskoj dobi svakako utiču na razvoj inteligencije. Djeci prije svega treba pružiti ljubav, pažnju i brigu da bi razvila osjećaj sigurnosti i da bi se mogla optimalno razvijati. Okolina koja je podsticajna, stimulativna, povoljno će uticati na dijete. To ne treba shvatiti doslovno nego treba pratiti i interese djeteta. Previše stimulativne aktivnosti mogu štetiti djetetu i stvarati pritisak.

Dječji mozak je plastičan, što znači da ima mogućnost mijenjanja i prilagođavanja svojih funkcija. U djetinjstvu se stvaraju nove veze i putevi između postojećih neurona, razvijaju se važni centri u mozgu i odumiru neuroni koji se ne koriste. O mozgu je potrebno brinuti se i tako da se snabdijeva voćem, povrćem, orašastim plodovima, dovoljno tečnosti, snom… Dječja igra dobar je način razvijanja djetetovih potencijala. Svaku aktivnost možete pretvoriti u igru, što će biti i korisno za dijete. Sportske aktivnosti takođe su dobar izbor.

Neke aktivnosti koje možete raditi s djecom:

  • Maloj djeci stavite različite šarene slike u vidokrug kako bi ih mogla gledati. Možete izrezati šarene trakice i objesiti ih iznad glave da bi se dijete moglo njima igrati. Različite vrteške sa životinjama i zvukovima takođe su zanimljivi bebama.
  • Igre loptom – loptice možete bacati djetetu i dijete vam ih može vraćati. Napravite mali koš u koji možete bacati loptu. Kada dijete počne puzati, napravite mu mali poligon ispod kojega će se provlačiti ili po kojem će hodati.
  • Svakodnevne aktivnosti i rutine možete pretvoriti u zabavne igre i pitalice, npr. vozite se i čitate automobilske registracije, koji je grad, kako se zove stanovnik ili stanovnica toga grada. Tražite druge pojmove koji počinju tim slovom, ljude, životinje, hranu itd.
  • Igre plastelinom. Sami možete napraviti plastelin kod kuće od jestivih namirnica
  • Memory – igra pamćenja. U početku dijete može samo tražiti iste parove s okrenutim sličicama.  Počnite s manjim brojem parova da bi djetetu bilo lakše i da se zainteresuje. Kada su zadaci teški i ne može ih riješiti, dijete može odustati. Možete napraviti i različite varijacije te igru.
  • Napravite parove sličica sa životinjama ili predmetima koje će povezivati neko zajedničko svojstvo, npr. auto, voz, avion i kamion. Dijete zatim treba prepoznati što je slično, a što različito, avion jedini leti, a drugi voze. Dijete može zajedno s vama smišljati takve predmete.
  • Tražite što više riječi koje mogu početi nekim glasom, npr. glasom r ili predmete koji su plave boje, a nalaze se u sobi. Smislite za što bi se sve mogao upotrijebiti slon: može biti tobogan, igračka, mindžuša u obliku slona itd.
  • Napravite zadatak koji uključuje neka ograničenja, npr. napravite kulu od starih novina, ali tako da smijete upotrijebiti samo makaze (ljepilo, čiode, spajalice i dr. nisu dopušteni) i novine ne smijete samo slagati jedne na druge.
  • Ležeće osmice se koriste za vježbanje percepcije i korisne su kao predvježbe čitanja i pisanja, podstiču koordinaciju oka. Polegnutu brojku osam nacrtajte na papir i zalijepite na zid pa zatim olovkom ili bojom pratite linije. Možete napraviti  neke linije i objema rukama raditi iste pokrete na papiru.
  • Koristite muziku, ples i pokret. Neka dijete samo smišlja različite pokrete uz muziku, a možete napraviti i muzičku priču.
  • Smišljajte zagonetne priče. One podstiču logičko i kreativno razmišljanje, a kasnije imaju i praktičnu primjenu. Na primjer: Djevojčica Ivana šetala je po jednom proplanku. Bilo je lijepo vrijeme koje je najavljivalo proljeće. Upravo su završili hladni zimski dani. Ivana je naišla na neobičan skup: pronašla je lonac, šargarepu i nekoliko komadića uglja. Znate li kako su se te stvari našle zajedno? (otopio se Sneško)
  • Sjetite se nekih igara koje ste i vi igrali kao mali: kalodont, pantomima, pogodi ko sam…

Zagonetka za kraj: Žuti školski autobus pun učenika krenuo je na svoj prvi izlet. Ali kada je došao do jednog seoskog mosta nije mogao proći ispod njega. Da je bio niži 3 cm, prošao bi bez problema, a ovako se nije moglo dalje. Da bude još nezgodnije, nije bilo sporednih puteva pa se nadvožnjak nije mogao zaobići. Vozač nije znao što da uradi, a djeca su bila očajna. Ipak, naišao je jedan mudri seljak i brzo riješio problem, a autobus je lagano nastavio put. Što su uradili?

Izvor: Harfa

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply