Ukoliko želite da pomognete vašem djetetu da lakše, kvalitetnije i na razumljiv način savlada gradivo u školi, upoznajte ga sa nekoliko ključnih savjeta i predloga pedagoga koji mu u tome mogu pomoći, a na neke od njih ste im sigurno i vi već ukazali.

Ovi savjeti odnose se uglavnom na stariju djecu, starije osnovce i srednjoškolce.

Šta znači učiti aktivno?
• trudi se da gradivo razumiješ i povežeš;
• poveži gradivo koje učiš s onim znanjem koje već imaš (podjela na predmete je didaktička, a u životu je sve povezano!) ;
• uči čitajući poluglasno (ili koristeći unutrašnji govor);
• pronađi (i podvuci) važne djelove (ako je gradivo sasvim novo tek tokom drugog čitanja);
• pri ponavljanju čitaj samo podvučene djelove (ako se ne prisjećaš, čitaj ponovo sve!);
• svojim riječima tumači gradivo (i kad si sam/a u sobi, ali pored zatvorene knjige);
• aktivno ponavljaj male cjeline i kreći dalje tek kada ih naučiš (ne brzaj!);
• obično se bolje uči samostalno, a povremeno se možeš s nekim međusobno ispitivati .

Kako organizovati učenje?
• uči što je više moguće na istom mjestu (u sobi!);
• razdijeli gradivo u manje cjeline;
• napravi polugodišnju strategiju učenja;
• podvuci bitne djelove (u drugom čitanju);
• raspitaj se kako izgledaju testovi znanja i tome prilagodi učenje;
• napravi svoje bilješke ili skice;
• u dnevnom rasporedu mora biti mjesta za odmor, zabavu…;
• pitaj nekog, ako ne razumiješ (to nije sramota!);
• ne uči tokom noći uoči testa;
• uči kontinuirano tokom cijele godine (pomalo), a ne kampanjski;
• prošetaj se i budi fizički aktivni i u vrijeme najžešćeg učenja;
• ne odgađaj učenje u zadnji tren (to je brzi izlaz iz neugodnosti, ali nije konačno rješenje!);
• ako se baš sada ne možeš skoncentrisati, promijeni dnevni plan učenja (ne troši vrijeme uzalud!);
• ako nisi uspio ostvariti plan učenja, koriguj ga prema novonastaloj situaciji.

Kako povećati motivaciju?
• veseli se kad nešto naučiš ili položiš (i proslavi” to s društvom!);
• svaki napredak poprati pozitivnim mislima (i mali napredak je napredak!);
• traži zanimljivosti u gradivu (one uvijek postoje!);
• nagradi se kad ostvariš plan (izlaskom!?);
• treba nagraditi i upornost u učenju (drugom ćeš prilikom naučiti brže i bolje!);
• nisu svi drugi pametniji od tebe, već bolje organizovani i imaju bolje navike i metode učenja i snalaženja.

Šta ne treba činiti u učenju?
• sjeti se na vrijeme da postoje provjere učenja i to savkodenevno (one tebe vrebaju i kad ti ne misliš o njima!);
• ne razmišljaj o strahu od odgovaranja ili testa znanja tokom učenja;
• ne postavljaj sebi prevelike dnevne zahtjeve i neostvarive ciljeve;
• ne prekidaj učenje čim nešto ne razumiješ (mozgaj ili nekog pitaj! To nije sramota!);
• ne budi malodušan/na zbog težine gradiva ili zaboravljanja (sve se može naučiti i svi zaboravljaju!);
• ne brzaj samo naprijed u gradivu (nište bez aktivnog ponavljanja!);
• ne odustaj od učenja zbog zabave ili drugih poslova (najprije učenje, pa onda nagrada!);
• ne oslanjaj se praviše na tuđe bilješke (one su najčešće usputni produkt tuđeg učenja!);
• ne vjeruj svojim drugovima i drugaricama da vrlo malo uče (svi se volimo hvaliti! Hvali se i ti!)
• ne odbijaj pomoć i savjete!

Izvor: Pedagog.rs