Kidsland Odjeća
Kidsland Obuća
Kidsland Avent

Između redova

Objavljeno: 30/06/2021

Majka brat

Zaljubljena u život! Stalno u akciji, jer kaže da tako najbolje funkcioniše. Majka brat zato jer je tako počesto zovu njena djeca, valjda iz milošte:) Kristina Mihailović je majka, ali i puno toga još upravo zahvaljujući lekcijama naučenim u toku majčinstva i “najboljih godina”. U horoskop ne vjeruje,  ali kada kaže da je djevica, vjeruje da je svima sve jasno.

Znate li vi i vaša djeca kakvu ljepotu kriju Prokletije?

Nedavno sam otkrila Nacionalni park Prokletije – dio Crne Gore za koji sam naravno znala da postoji, ali nijesam ni slutila kakve ljepote krije.

Bravo ti se, što bi djeca rekla. Imaš 42 godine i ne poznaješ sopstvenu zemlju koja nema ni 14 hiljada kvadrata. Kako sam to sebi dozvolila, sad je kasno da se pitam, ali nije kasno da grešku ispravim. Zbog sebe ali i svoje djece, jer ako ovo parče ljepote na zemlji u kojem žive ne poznaju, propustiće da spoznaju odmor za oči i dušu – njenu prirodu.

Nedavno sam otkrila Nacionalni park Prokletije – dio Crne Gore za koji sam naravno znala da postoji, ali nijesam ni slutila kakve ljepote krije. Dio planinskog masiva Prokletija sam gledala samo s terase i divila mu se izdaleka, ni ne pretpostavljući koliko ime nema nikakave veze sa onim čime odiše i znači.  Ne zna se precizno kako su dobile ime, ali i legende i istorija govore o prokletom mjestu, samo što su razlozi za taj epitet različiti. Svakako, kada ste u njihovoj blizini osjećate se tako mali i tako nemoćni da vam je jasno o kakvoj se sili radi.

Sa grupom novinara i aktivista u oblasti zaštite životne sredine obišla sam Plav i Gusinje sredinom juna, gdje nas je vodio Centar za zaštitu i proučavanje ptica. Jeste li znali da je Plav 60-ih godina prošlog vijeka imao više turista nego Budva? Danas je situacija drastično drugačija, dijelom, sigurno i zbog toga što čak ni stanovnici Crne Gore ne znaju šta imaju. Mada, možda za prirodu to i nije tako loše, s obzirom na to šta joj uspijemo uraditi kad je se dograbimo. Dijelom je i zbog putne insfrastrukture i čekanju na novi put koji treba da skrati putovanje na oko sat i po od Podgorice do Plava. Nekad.

Suština je priče da u ovim vrelim danima, kada pokušavamo da nađemo parče hladovine imamo gdje da odemo i to upravo može da bude mjesto koje još nijesmo istražili.

Jednodnevni porodični izlet može da izgleda ovako: Krenete ranom zorom. Za tri, četiri sata, u zavisnosti u kojem dijelu Crne Gore živite, stignete do Plava, a onda vam je sve lako 🙂 Prođete kroz grad i uputite se ka Bajrovića katunu, većinom makadamskim putem, uz planinu, sve do „ravne“ doline po čijoj sredini protiče potok, i sa koje se pruža fantastičan pogled.

Tu započinjete avanturu hodanja (adekvatna obuća je veoma važna, vjerujete :)), koji traje oko sat, sat i po u prosjeku, mada je naš trajao duže jer smo prtili po snijegu dubokom i do pola metra. Ove godine je, kažu Plavljani, snijega bilo više nego ikada, a u junu ga je ostalo toliko da je skoro kompletno Hridsko jezero bilo prekriveno tom bjelinom.

Foto: Lokalni hodači

Ova staza nije zahtjevna, možete je bez problema proći sa djecom, a pitali smo Enesa Dreškovića iz planinarsko-sportskog kluba Hrid koji nam je bio vodič, ima li neke donje granice u uzastu djece koja su u pratnji roditelja. Reće da nema. Čak su i bebe roditelji vodili, ali naravno u posebnim nosiljkama na leđima. Dakle, granica se može odnositi na kapacitete roditelja 🙂  Staza je obilježena, ali morate imati smisla za orjentaciju u prirodi, kaže Enes. S obzirom na to da put traje sat, sat i po, mjesta za odmor će biti više nego poželjna, ali ne brinite, svuda su oko vas i garantuju dobru zabavu.

Možete da berete cvijeće, ili još bolje borovnice kojih ima u izobilju, da pijete vodu sa brojnih izvora, pričate djeci priče o životinjama koje tu žive – poput mrkog medvjeda, velikog tetrijeba, divokoze, srna, sivog orla… Pipremite ih za Hridsko jezero i dolazak na mjesto koje krije neke specijalne endemske vrste poput tritona, repatog vodozemca koji se krije u vodi.

Jezero se nalazi na visini od 1970 metara nadmorske visine, okruženo je predivnom šumom i stijenama i ima pješačku stazu koja ga okružuje. Pripremite se, pročitajte pa djeci prepričajte priče o njegovom nastanku i neke od legendi koje se mogu čuti. A čim su vile u pitanju i ljuti bogovi, sigurno će biti očarani.

Do Hridskog jezera možete doći i kolima, ali tvrdim da to nije to. Ova avantura je zaista neponovljivo iskustvo, a kada je završite možete se odmoriti u mjestu Samelova koliba gdje uz sok od maline imate priliku da uživate u pogledu kakav se rijetko gdje pruža. Opcije su i da produžite do Plava i spustite se do Plavskog jezera, posjetite Kulu Redžepagića, Botaničku baštu Velemun ili kao i mi odvezete se do  domaćinstva Feratovića iliti Grandfather’s place Budevice gdje možete da pojedete savršenu pitu sa sirom i zeljem ili carski kolač, popijete domaće sokove od malina i borovnica i zasladite se akšijašom – pudingom koji prave takođe od borovnica i malina. Visitor i Plavsko jezero vam se prepliću pred očima, a oko vas su mir, tišina i čarobna ljepota ovog mjesta.

Kulturno istorijski spomenik Kulu Redžepagića MORATE da vidite, posebno zbog toga jer vaša djeca teško da će na jednom mjestu, u našoj zemlji, moći da vide toliko eksponata prošlog vremena. U njoj i susjednoj kući Redžepagića, koji su domaćini Kule, nalazi se oko dvije hiljade predmeta kulturne baštine ovih krajeva. Na četiri sprata, od kojih je posljednji čardak, možete obići prostorije koje dočaravaju vrijeme  u kojem se nekada živjelo u tom dijelu Crne Gore.

Prizemlje je nekada služilo samo za konje, prvi sprat je bio namijenjen za odbranu zbog čega ima puškarnicu, drugi je korišten za odmor i druženja, a na Čardaku su kuhinja i sobe. U sobama možete vidjeti kolijevke u kojima su djeca nekada spavala i drveni dubak koji se koristio ali samo za postavljanje djece ne i hodanje.

Botanička bašta se nalazi u plavskom selu Brezojevice, u njoj možete vidjeti oko 350 biljnih vrsta, što čini 10 odsto ukupnog biljnog fonda Crne Gore. Prestaviće vam ih profesor biologije i hemije Milutin Praščević, koji ih gaji od 1993. godine, a zna svaku biljku koju mu pomenete i kratko opišete kako izgleda i gdje ste je vidjeli.  Najmanje avanture doživjećete na Plavskom jezeru, ali ćete uživati u pogledu i pjesmi velikog broja ptica koje tu žive. Direktorica Turističke organizacije Samira Canović nam je kazala je ovo ledničko jezero u vrelim danima mjesto za rashlađivanje i uživanje Plavljana i njihovih gostiju koji provode vrijeme na splavu i kupaju se. Dubina jezera dostiže pet metara. Posjetioci mogu i iznajmiti kajak ili pedaline, ili otići do uzletišta na Visitoru i Kofiljači, odakle će se paraglajderom spustiti do jezera.

Mi smo dan završili u Komnenovom etno selu u Kuli Damjanovoj u Plavu, koje se nalazi na Plavskom jezeru, a zahvaljujući kojem smo novi dan dočekali u maglovitom ali osunčanom jutru kakvo nam je priredilo.

Dakle, za jedan dan to bi vam bilo dovoljno, ali ako se odlučite da produžite boravak u ovom kraju, ili da dođete neki naredni put na jednodnevni izlet, sljedeća lokacija koju toplo preporučujem je opština Gusinje i magična dolina Grebaje. Kompletan ovaj dio u Gusinju možete vrlo jednostavno da obiđete sa djecom jer je sve ravno, može se doći kolima i nema napora.

Prije nego smo došli do Grebaje, morali smo da vidimo Alipašine izvore, za koje je većina čula, ali su oni možda ostavili i najslabiji utisak na nas u odnosu na sve ono što je predstojalo. Na ovom mjestu voda izvire iz zemlje na površini od preko 300 kvadratnih i osim tog doživljaja možete da uživate u pogledu na dio Prokletija koji nazivaju Crnogorski Alpi na kojima sunekih od najvisočijih vrhova Crne Gore, nadmorske visine i do 2400 metara.

U Gusinju smo bili smješteni u Eko katunu Rosi, kao stvorenom za porodice, sa velikim zelenim površinama, brvnaricama i preukusnom hranom. Odatle smo se uputili ka Vodopadu Grlja, koji pravi rijeka Skakavica direktno ponirući u utrobu zemlje. Na mjestu gdje se nalazi vodopad možete odmoriti prije nego nastavite avanturu u malim bungalovima u kojima su klupe, ali je pitanje da li ćete imati gdje da sjednete jer smeća ima na sve strane, pa i pored znaka na koje piše da je zabranjeno ostavljati ga za sobom.

Skakavicu morate da vidite na još jednom mjestu, tj. u njenom Oku, uzvodno od mjesta gdje se pretvara u vodopad. Seoskim putem koji nema hlada, pa su kape ili kišobrani ljeti obavezni, idete sve dok ne dođete do table na kojoj piše Oko Skakavice, sa desne strane i šumskim putićem se spustite do mjesta koje oduzima dah. Dva vodopada koji nastaju otapanjem snijega i jedan ponor u zemlji iz kojeg izvire voda, okruženi šumom čine da ne znate gdje prije da gledate.

Drugi vodopad mi nijesmo uspjeli da vidimo jer se voda sa prvog još nije bila povukla ali je i ovaj jedan bio dovoljan. Kada gledate u OKO, čak i sa te visine vidite obrise oblika koji čini, ali nam je snimak iz drona pomogao da budemo sasvim sigurni šta vidimo. Ako nosite dron, pazite da ne završi u granama, koje čine obruč oko ovog mjesta, jer kasnije traganje za njim možda pumpa adrenalin ali nije neka radost 🙂 Ako dođete u avgustu ili krajem jula možda ćete moći i da se okupate, ukoliko vam se čini da temperatura vode od 5C nije hladna.

Foto: Lokalni hodači

Kada vidite i ovu ljepotu, preostaje vam Dolina Grebaje.  A ona je sama za sebe dovoljna. I prije nego do nje dođete naslućujete u šta se upuštate. Oduzima vam dah dok joj se primičete, tj vrhovi koji je okružuju, ali još ne znate šta vas sve čeka u tom amfiteatru prirode. Malo gdje ćete naići na takav savršen spoj sile i spokoja, mira i tišine. Vrhovi Karanfil, Očnjak, Koplje i Šuplja vrata kao kakvi gorostasi čine da se osjećate kao da ste u knjizi Gospodari prstenova, a tri doline koje su u njihovom podnožju oslikavaju bajkovitu stranu te goropadnosti.

Na tom mjestu imate nekoliko katuna i etno sela u kojima možete da se osvježite i pojedete domaću hranu pa i kisjelo mlijeko kašikom iz neobičnih drvenih šolja,  (Katun Maja Karanfil), ali nakon što završite obilazak dolina i jezera Grebaje, potoka koji iz jezera izlazi, pronađete i oduševite se Mačijim poljupcem, provjerite ima li koja divokoza po golim stranama planine oko vas, zađete u šumu i uberete sremuša dok ga još ima, leškarite u hladu drveća, glasno viknete koji put slušajući svoj eho… Neće vam se ići odatle, to je sigurno, baš kao što je sigurno da ćete se na to mjesto vratiti. Znam jednu koja sigurno hoće.

I nemojte da tražite izgovor – daleko je, nije more, neki drugi put, kada naprave put… Neko se naglas zapita nedavno, na našoj Facebook stranici kada smo podijelili slike Hridskog jezera živimo li u istoj državi i u istim uslovima jer ne može svako sebi da priušti odlazak na odmor i slobodne dane. Barem jedan dan, jednodnevni izet?! Nekad! Dovoljno će vam biti. Čak ćete na tren zaboraviti na probleme koje imate, napunićete se mirom, udisati ga i osjećati se srećnije jer ova mjesta spokoj zrače, a na nama je da taj spokoj upoznamo i ne dozvolimo mu da nestane.

Ukoliko želite da upoznate ovaj kraj i očima Lokalnih hodača koji su bili dio Grupe, obavezno pogledajte njihova tri videa koja su objavili:

 

 

 

 

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…


Pranje i sušenje
Bandica baner
SOSA baner
Čigralište baner
Dojenje
Igrackoteka 300×250
Jooblee 300×117

Posljednji postovi sa foruma

Leave a Reply