Program jubilarnog 50. Muzičkog festivala mladih Crne Gore, koji je prethodna dva dana na Cetinju okupio više od 400 mladih umjetnika iz 14 muzičkih škola i Muzičke akademije, biće završen danas.

Uoči otvaranja ove manifestacije poručeno je da je neophodna snažna i trajna podrška države kako bi se tradicija duga pola vijeka nastavila.

Na konferenciji za novinare povodom jubilarnog 50. Muzičkog festivala mladih Crne Gore, dekanica Muzičke akademije na Cetinju mr Tatjana Krkeljić kazala je da manifestacija, osim bogatog koncertnog programa, ima za osnovu državno takmičenje mladih muzičara Crne Gore.

“I ove godine, kao i svih prethodnih decenija, sve muzičke škole Crne Gore učestvuju u njegovoj organizaciji. Iza ovog jubileja stoji mnogo emocija – ponosa, radosti, ali i sjena koje su se nadvile nad budućnost festivala“, kazala je Krkeljić.

Istakla je da festival okuplja preko 400 mladih muzičara i njihovih pedagoga iz cijele Crne Gore i šire. U žiriju ovogodišnjeg festivala bili su predstavnici iz Velike Britanije, Španije, Italije, Rusije, Ukrajine, kao i država regiona: Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

“Ovo nije fakultativna djelatnost, nije sporedan događaj – ovo je ozbiljna umjetnička manifestacija koja okuplja ljude koji su posvećeni muzici, obrazovanju i kulturi. Ovo je dokaz da ne govorimo o nečemu “što se dešava zato što neka djeca vole da sviraju” – već o snažnoj i dugoročnoj investiciji u umjetnost i budućnost naše države“, navela je Krkeljić.

Podsjetila je da Festival ima korijene u republičkim takmičenjima iz vremena bivše Jugoslavije, kada su se mladi muzičari kroz republičke selekcije takmičili za učešće na saveznoj smotri, navodeći da je nakon raspada zajedničke države, svaka republika nastavila ovu tradiciju u vidu nacionalnih takmičenja.

“Tako je i Crna Gora sačuvala svoj festival, iako, kako ističe dekanica, posljednjih godina bez sistemske podrške. Zadnja tri festivala organizovana su bez podrške sistema. Pretpostavljamo da su uzroci dijelom finansijske prirode, ali i zbog zakonske fragmentacije muzičkog obrazovanja. Naime, osnovne muzičke škole potpadaju pod Zakon o osnovnom obrazovanju, srednje pod Zakon o srednjem stručnom obrazovanju, dok je Muzička akademija u sistemu visokog obrazovanja. Iako nas zakoni dijele, suštinski činimo jednu obrazovnu cjelinu koja funkcioniše kao jedinstven sistem. Već izvjesno vrijeme je jasno da je potreban Zakon o umjetničkom obrazovanju koje imaju neke od zemalja u regionu, Evropi i svijetu gdje bi se ovakve stvari mogle prenebregnuti“, pojasnila je Krkeljić.

Ukazala je na važnost kontinuiranog rada sa djecom – od pripremnog razreda osnovne muzičke škole pa sve do završetka studija.

“Bez djeteta koje je danas upisalo pripremni razred muzičke škole, za 15 ili 17 godina nećemo imati magistranta na Muzičkoj akademiji. Zbog toga ovaj sistem zahtijeva posebnu pažnju u svojoj organizaciji i vođenju. Iako zakoni ne korespondiraju u potpunosti, mi kao sistem i te kako korespondiramo“, istakla je Krkeljić.

Prema njenim riječima, upravo zbog toga, festival ima važno mjesto u razvoju svakog mladog muzičara.

“Takmičenja i javni nastupi su  apsolutna aksioma u procesu formiranja profesionalaca. To su stalne pripreme – svakomjesečne, semestralne, godišnje – kako bi se djeca pripremila da jednog dana, na sceni, odgovore najvišim umjetničkim i stručnim zahtjevima. Danas, dok razgovaramo, u Muzičkom centru Crne Gore traje proba orkestra. Ogroman broj tih mladih profesionalaca dolazi upravo sa Muzičke akademije i iz škola koje sjutra organizuju ovo takmičenje“, rekla je Krkeljić.

Poručila je da muzika nije fakultativna disciplina ni u jednom ozbiljnom obrazovnom sistemu, pa tako ni u crnogorskom.

„Zbog toga je kontinuitet festivala od vitalnog značaja. Osjećamo snažnu potrebu da, uprkos društvenim izazovima, ne dozvolimo prekid ove prakse koja nam život znači. Posljednjih nekoliko festivala organizovani su zahvaljujući entuzijazmu muzičkih pedagoga iz cijele Crne Gore. Ne mogu reći da nije bilo pomoći – ali ona suštinska je izostala“, navela je Krkeljić.

Kazala je da ove godine festival obilježava veliki jubilej – 50 godina postojanja.

“Ako se nešto dešava 50 godina bez prekida, zaslužuje da se o tome ozbiljno razmisli. Nipošto ne smijemo dozvoliti da se 51. festival ne dogodi, naročito u ovim izazovnim vremenima. Što se nas tiče – najprije nas dvije koje danas ovdje govorimo, a onda i stotinu muzičkih pedagoga širom Crne Gore – biće i 51. festival. Nadamo se samo da će biti u drugačijim, boljim okolnostima“, poručila je Krkeljić.

Direktorica ŠOMO „Savo Popović“ Cetinje prof. Tanja Bogdanović, istakla je da ovaj festival nije samo događaj u kalendaru.

„On je podsjetnik na sve ono što mi muzičari radimo godinama: trud, posvećenost, stvaranje, učenje i inspirisanje novih generacija. Potrebna nam je podrška kako bismo nastavili organizaciju na nivou koji djeca, nastavnici i publika zaslužuju.  Želimo da naši profesori, kad festival počne, misle samo o muzici – o onome što njihovi učenici treba da izvedu. A ne o tome gdje će se ko smjestiti, kako će neko doći, imamo li salu ili opremu“, navela je Bogdanović.

Ukazala je da organizacija festivala zahtijeva resurse, logistiku, podršku institucija, navodeći da upravo u tome traže pomoć, „da bismo oslobodili prostor za ono najvažnije: inspiraciju, kreativnost i umjetnost“.

“Ovaj festival nije samo takmičenje. On je tradicija, emocija, sjećanje. Mi ga živimo. Iz generacije u generaciju. O tome svjedoči i dokumentarni film koji će biti prikazan na svečanom otvaranju. I dok se često suočavamo sa administrativnim preprekama, tražimo tehničku podršku, sale, projektore – umjetnost mora biti prioritet. Jer to je ono što ostaje. To je ono što nas predstavlja – i u državi, i u regionu, i u svijetu“, rekla je Bogdanović.

Rekla je da ne traže novac, ili barem ne previše.

“Ponekad je dovoljno da se ustanove udruže – da daju dvoranu, instrument, salu, podršku. Umorimo se i mi. Ima nas 14 muzičkih škola, i svi znamo jedni druge. Znamo ko što predaje, ko što svira, pa i kojo instrumenti nedostaju u Herceg Novom. Zato je ovaj festival i jedno veliko okupljanje, povezivanje, razmjena energije“, navela je Bogdanović.

Kazala je da ako ove godine, za 50. godišnjicu, nijedu uspjeli da se organizuju kako bi trebalo – kazala je da to uz podršku urade za 51. godišnjicu. 

„Ovaj festival zaslužuje svoje mjesto u sistemu. Jer, vjerujte, ovdje niko ne zarađuje. Sve se radi iz entuzijazma, posvećenosti i ljubavi prema umjetnosti. Zato želimo da institucije, svi koji su u mogućnosti, prepoznaju vrijednost festivala i daju svoj doprinos – kako bi se buduće generacije lakše snalazile i nastavile ovu tradiciju. Jer djeca koja danas učestvuju, jednog dana će ovaj festival voditi“, navela je Bodanović.

Festival je organizovan u 14 disciplina – od klavira, duvačkih instrumenata, kamerne muzike, do solo pjevanja i orkestara. U Centru za kulturu održan je recital mladog čeliste Georgija Perihoda, dok je u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ izvedena dječja opera „Snežana i sedam patuljaka“ u produkciji Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice.

Kako su uoči festivala najavili organizatori, focus ovogodišnje manifestacije nije bio na gostima iz inostranstva, već na djeci iz Crne Gore – već afirmisanim mladim umjetnicima: Luki Bojoviću, Matiji Molčanovu, Luki Peraziću i Petru Balabanu, Nemanji Raduloviću koji je koncertom otvorio festival. Premijerno je prikazan i dokumentarni film autorke Dragane Tripković o istorijatu Festivala, kao i premijerno izvedena „Himna nastavnika“ pobjednička pjesma učenika sa Konkursa Zavoda za školstvo.

Izvor: PR Centar