Svi koji rade sa djecom, prilikom zapošljavanja, dužni da provjere podatke u registru pedofila

Iako su sve ustanove, pravna lica i preduzetnici koji rade sa maloljetnicima dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih evidentirano u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, za sada je to učinilo samo dvanaest škola.

Kako su iz Ministarstva pravde kazali za Pobjedu, od uspostavljanja ove evidencije, 15. avgusta prošle godine do 17. januara Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju stiglo je samo 12 zahtjeva i svaki je podnijet iz osnovnih škola u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva pravde su podsjetili da je to obaveza svih državnih i drugih organa, kao i pravnih lica ili preduzetnika koji rade sa djecom, jer su dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju.

U Registru se trenutno nalaze podaci 103 osobe. To je za pet više nego što ih je bilo 15. avgusta prošle godine, kada je ova evidencija konačno uspostavljena.

Iz Klinike za psihijatriju su Pobjedi kazali da, prema njihovim evidencijama, nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman ili liječenje pedofila.

U takozvanom registru pedofila se evidentiraju osobe na osnovu dostavljenih pravosnažnih presuda za krivična djela učinjena protiv polne slobode na štetu maloljetnika.

Krivičnim zakonikom je definisan i nadzor pedofila i seksualnih predatora čija su meta djeca.

Predviđeno je obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

Ove mjere nadzora se rješavaju podzakonskim aktima, a iz Ministarstva pravde je pojašnjeno da ona nijesu u njihovoj nadležnosti, već da čekaju izradu tih akata od Ministarstva zdravlja i Ministarstva unutrašnjih poslova. Iz tih resora zasad nema konkretnih odgovora.

Ministarstvo pravde je Ministarstvu unutrašnjih poslova uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta koji se tiče nadzora.

Tokom prošle godine su dobili odgovor iz MUP-a kojim rukovodi Danilo Šaranović da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja.

Zasad niko ne prati da li pedofili koji su odslužili zatvorsku kaznu posjećuju mjesta na kojima se okupljaju djeca (vrtići, škole i njihova dvorišta, igračišta…), da li slobodno putuju u inostranstvo ili mijenjaju mjesta boravka.

Isti dopis upućen je i Ministarstvu zdravlja, a koji se odnosi na član koji propisuje obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.

Iz Ministarstva zdravlja nikada nije odgovoreno na dopis Ministarstva pravde, pa će resor kojim rukovodi Bojan Božović ponoviti upite resoru u nadležnosti dr Vojislava Šimuna.

Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.

Registar je uspostavljen prošle godine, a sa njime se kasnilo cijelih 15 godina, kada se Crna Gora obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja. Nakon petogodišnjeg zalaganja udruženja Roditelji da se uvedu strože kazne za počinioce, posebne mjere nadzora i registar, izmjene Krivičnog zakonika u tom dijelu stupile su na snagu početkom januara 2022.

Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.

Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.

“Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu”, kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.

Za sada, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.

Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.

Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.

Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.

Izvor: Pobjeda

SOS linija baner

Leave a Reply