Udaljenost kladionica od osnovnih i srednjih škola ne može biti manja od 150 metara, propisano je predlogom Zakona o igrama na sreću, koje je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Do sada je ta razdaljina iznosila minimum 250 metara.

Udaljenost će, kako se navodi, predstavljati putanju vazdušne linije od najbliže tačke ustanove (zgrade) do najbližeg ulaza u objekat u kojem se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću.

Zakon koji je do sada uređivao oblast igara na sreću predviđa da udaljenost kladionica i automat klubova od obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) ne smije biti manja od 250 metara, bez preciziranja o kakvoj vrsti udaljenosti je riječ.

U predlogu novog Zakona navodi se i da elaborate o ispunjenosti uslova o udaljenosti kladionica od škola sačinjava i ovjerava licencirana geodetska organizacija koju angažuje priređivač. Prilikom izdavanja odobrenja, organ uprave može da naloži vještačenje o ispunjenosti uslova. Bliži način mjerenja udaljenosti, kako se precizira, propisuje Ministarstvo. U nacrtu koji je bio na javnoj raspravi umjesto minimalne udaljenosti od 150, bilo je navedeno 170 metara. Jedan od zahtjeva upućen predlagaču novog akta bio je da se ta razdaljina vrati na minimum 250 metara, ali uprkos tome, usvojeno je rješenje koje propisuje samo 150 metara.

Nakon što je Vlada danas usvojila novi predlog Zakonao igrama na sreću, iz Ministarstva finansija su saopštili da je cilj ovog zakonskog rješenja je da se ova oblast od javnog interesa uredi efikasno i dugoročno.

“Novi zakon zasnivaće se na sljedećih pet stubova: društveno odgovorno priređivanje igara na sreću, prevencija/zaštita igrača i maloljetnika, povećanje budžetskih prihoda, sprječavanje pranja novca i jačanje kontrolnih mehanizama.

Naveli su, između ostalog, da su novo zakonsko rješenje kreirali uz visoku svijest o tome da je ovo specifična oblast koja pored ekonomske nosi i socijalnu i zdravstvenu dimenziju.

“Stoga smo regulisanju propisa u ovoj oblasti, pristupili odgovorno, uz obavezu države da utiče na otklanjanje ili ublažavanje negativnih dejstava koje mogu imati igre na sreću i to kroz društveno odgovorno priređivanje usmjereno na maloljetnike, prevenciju bolesti zavisnosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informacija u sredstvima javnog informisanja. Odredbama novog propisa takođe ćemo unaprijediti sektor inspekcijskog nadzora, koji će uključivati jasne nadležnosti u dijelu stručnog nadzora/posredne kontrole, kao i rada inspektora na terenu”, saopšteno je iz Ministarstva.

Na brojne manjkavosti predloženih rješenja u prethodnom periodu su ukazivali iz nevladine organizacije ADP Zid. Osim što su pokrenuli peticiju, uputili su Vladi inicijativu u cilju zaštite mladih i svih građana od negativnih posljedica kockanja, kao i postizanja društveno odgovornog ponašanja priređivača igara na sreću.

Među njihovim zahtjevima, koje je podržao veliki broj organizacija civilnog sektora, bilo je ukidanje bilo kakve mogućnosti gotovinskih uplata i regulisanje procesa uplata registracionih kartica i pojedinačnih naloga koji bi bili povezani sa bankovnim nalozima i kreditnim karticama vlasnika kartice i naloga, preko kojih se isključivo mogu top–upovati (dopunjavati) kartice.

“Kartice bi istovremeno služile za registraciju prilikom ulaska na web site i ulazak u prostor za priređivanje igara na sreću”, navodi se u inicijativi ADP Zid.

Tražili su I da se uvede zabrana svih vidova spoljnog oglašavanja priređivača i njihovih proizvoda i usluga (uključujući bilborde i bilo kakvo brendiranje automat klubova i lokala za priređivanje igara na sreću i klađenja).

“Umjesto zabrane oglašavanja i reklamiranja u medijima, zabraniti oglašavanje na elektronskim medijima do preporučenog večernjeg termina (recimo 22 h) čime bi se pospješila prevencija zavisnosti od kockanja kod maloljetnika. Ovo se odnosi na sve društvene medije i vlasnike profila, influenserskih naloga.

– Ukinuti mogućnost postavljanja samouslužnih terminala van prostora namijenjenih za priređivanje igara na sreću.

– Uvesti obaveznost kladionicama i automat klubovima praćenje učestalosti kockanja i limitirati broj uplata na dnevnom nivou”, zahtjevi su koje je uputio Zid tokom javne rasprave.

NJihovu inicijativu podržali su, između ostalih, organizacije Građanska alijansa, Crnogorski ženski lobi, Centar za građanske slobode, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Prima, udruženje Roditelji, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Nikšića i Podgorice, LGBT Forum Progres, Prona…