Crnogorsko sudstvo treba da radi na na podizanju nivoa transparentnosti rada sudova, kao i presuda, ali i na ispitivanju konflikta interesa kod sudija, na što ukazuje i Evropska komisija, a što su glavni preduslovi za procjenu kvaliteta rada sudstva, ocijenili su predstavnici nevladinog sektora na redovnom godišnjem sastanku sa predstavnicima Vrhovnog suda.

Tom prilikom ukazano je na činjenicu da se kod pravosnažnih presuda, koje interesuju javnost, zbog anonimizacije ne mogu dobiti svi neophodni podaci, između ostalih imena i prezimena okrivljenih, ali i imena sudije koji je donio presudu.

Nevladin sektor ukazao je i na neujednačenu sudsku praksu, sistem ocjenjivanja sudija, ali i predložio da se Vrhovni sud otvori za eksternu kontrolu njegovog rada.

„Što se ocjenjivanja sudija tiče, saglasna sam da ga treba mijenjati. Sudski savjet je promijenio neka pravila, ali smatram da ona i dalje nisu dobra, te sam reagovala na njih. Između ostalog, da se kao osnov ocijenjivanja ne uzima period od tri godine, nego da se sagleda rad sudije i u dužem periodu, sa posebnim akcentom na broj završenih predmeta, postupanje u njima i kvalitet rada sudije u tom periodu, a manje na aktivnosti stručnog usavršavanja – okrugli stolovi, radionice i sl.“, poručila je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.

Glavna sutkinja portparolka i sutkinja Vrhovnog suda Vesna Jočić naglasila je da je transparentnost sudova u obostranom interesu i sudova i javnosti i da će Vrhovni sud reagovati na bilo koju intervenciju koja dolazi iz NVO sektora, poštujući zakonske okvire.

Predstavnici civilnog sektora su, kako je saopšteno iz vrhovnog suda, ukazali i na to da, uprkos potpisanim memorandumima o saradnji, i dalje sa pojedinim sudovima imaju problem da dobiju uvid u spise predmeta.

Ukazano je i na činjenicu zaštite djece prilikom izvršenja krivičnih djela protiv polnih sloboda, kao i na kvalifikaciju djela napada na djecu i slučajeve porodičnog nasilja, a koja se i dalje, većini slučajeva, kvalifikuju kao prekršaj.

Ista neusaglašenost sudske prakse, poručuju iz nevladinog sektora, primjećuje se i kod postupka koji se odnose na govor mržnje na društvenim mrežama, u kojima se postupa pred prekršajnim sudovima, pa predlažu da se razmotri mogućnost bolje ocjene da li se radi o prekršaju ili krivičnom djelu.

Na sastanku je razgovarano i o primjeni opoziva uslovne osude i davanja uslovnog otpusta. Naglašeno je da je primjena ove prakse dovela u Crnoj Gori do znatnog povećanja broja povratnika, i da bi stoga trebalo smanjiti njihovu čestu primjenu.

Iz NVO sektora je najavljeno skoro objavljivanje dva istraživanja koja se odnose na primjenu i praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i povjerenja građana u rad sudova, a koja će ubrzo biti predstavljena javnosti.

Ispred civilnog sektora prisustvovali su predstavnici MANS-a, CEMI-ja, Juventasa, Građanske alijanse, LGBT Foruma Progres, Sindikata Medija, CEDEM-a, Udruženja Roditelji i NVO 35 mm.

Na redovnom godišnjem sastanku sa predstavnicima medija, Vučković je istakla da sudstvo i mediji moraju biti nezavisni i u posljednje vrijeme ovaj odnos postaje kooperativniji. Poručila je da slobodno civilno društvo osnovni je preduslov za uspostavljanje demokratske države.

U komunikaciji sudova i medija, obostrano je ocijenjeno da je saradnja uspješnija.

„Ostvarili smo zajednički cilj, povećanje transparentnosti rada sudova kroz praćenje suđenja po prethodno traženim i odobrenim akreditacijama, kada god je to bilo u skladu sa zakonom“, kazala je Vučković.

Predstavnici medija ukazali su da je im je i dalje otežano da prate suđenja, jer im u sudnice nije dozvoljeno unošenje mobilnih telefona i laptopova.

Kako kažu, takav postupak im znatno usporava brži prenos informacija matičnim kućama, a samim tim i cjelokupnoj javnosti, pa su predložili neke modele koji bi trebalo da budu razmotreni.

Vučković je podsjetila da je unošenje mobilnih telefona i laptopova u sudnice pitanje trenutne regulative, a dodatna otežavajuća okolnost je, da su crnogorske sudnice i njihovi smještajni kapaciteti ispod svih evropskih standarda, u šta su se uvjerili i predstavnici evropskog pravosuđa.

Dogovoreno je da budućim akreditacijama, fotoreporterima i snimateljima bude omogućeno da naprave video snimak optuženih pred početak suđenja, uz poštovanje zakona, odnosno pristanka svih strana u postupku da se nađu na foto ili video materijalu.

Predstavnici medija istakli su znatno veću transtarentnost sudova u objavljivanju informacija koje su u fokusu javnosti, ističući prije svega Viši sud u Podgorici, Apelacioni sud Crne Gore i Vrhovni sud Crne Gore, kao i Prekršajni sud u Budvi.

Predstavnici Vrhovnog suda podsjetili su i da je ponovo pokrenut projekat montaže audio i video opreme u Vrhovnom sudu, koji finansira Ambasada SAD-a, a koji će na najsavremeniji način omogućiti medijima brzu i tačnu informaciju. Ovaj projekat, kako su kazali, još uvijek nije realizovan zbog situacije sa Kovidom 19 i nedavnim sajber napadima na informacioni sistem.

Radnim sastancima u Vrhovnom sudu prisustvovali su novinari RTCG, Pobjede Vijesti, Monitora, Portala Libertas i Centra za istraživačko novinarstvo.

Vučković je poručila da je ovo jedan u nizu sastanaka koje će Vrhovni sud organizovati ubuduće sa medijima i civilnim sektorom, kako bi zajednički radili na jačanju međusobnog povjerenja i transparentnosti rada sudova, a što će rezultirati boljom percepcijom javnosti u sudstvo.