Alarmantni podaci iz Pljevalja: Svakog mjeseca po jedno dijete dobije dijagnozu autizma

Podaci Jedinice za djecu sa posebnim potrebama pljevaljskog Doma zdravlja pokazuju da u tom gradu ima sve više mališana sa smetnjama u razvoju.

Prema riječima dr Marije Cupare, pedijatra i rukovodioca ove jedinice, od 2013. godine 509 mališana dobilo je usluge preventivnih pregleda, stimulativnih fizikalnih tretmana, dok je u ovoj godini evidentirano desetoro djece sa poremećajima ponašanja i emocija, poremećajima iz spektra autizma.

Prema toj računici, pošto je proteklo deset mjeseci godine, svakog mjeseca po jedno dijete oboli od autizma.

Dr Cupara kaže da u Domu zdravlja nema dovoljno stručnog kadra za rad sa djecom sa smetnjama.

Ona pojašnjava da je Jedinica za djecu sa posebnim potrebama osnovana prije devet godina, da joj je prethodila edukacija tima iz oblasti razvojne neurofiziologije koji su činili pedijatar, medicinska sestra i fizioterapeut, te da Pljevlja zbog malog broja djece do 15 godina nisu mogla da dobiju centar za djecu sa posebnim potrebama, u koji bi stalno radila dva pedijatra, nekoliko logopeda, defektolog i fizioterapeut.

Prema njenim riječima, zbog porasta broja djece sa smetnjama u razvoju, više puta su se obraćali sadašnjem, kao i ranijem mendžmentu sa zahtjevom za otvaranje centra za djecu sa posebnim potrebama, međutim, za ovaj problem, kako kaže, nadležno je Ministarstvo zdravlja, koje na zahtjeve menadžmenta Doma zdravlja nije reagovalo.

„U ovoj jedinici radim, a i uporedo i u dječijoj ambulanti, kao i medicinska sestra, fizioterapeut, i sada defektolog zbog porasta broja djece sa smetnjama. Defektolog je primljen na mjesec i radi četiri sata dnevno pet dana u nedjelji, a tretman traje 45 minuta. Roditelji ove djece znaju da je to malo. Edukovani fizioterapeut takođe kombinuje rad u ovoj i jedinici fizikalne terapije. Mendžement Doma zdravlja angažovao je honorarno logopeda koji obavlja tretmane četiri sata nedjeljno. Trebalo bi promijeniti zakonski regulativu i definisati prostor, satnicu, za stalan rad defektologa, fizijatra, pedijatara. Ranije je fizijatar dolazio vikendom ili određenim danom u nedjelji“, naglasila je Cupara.

Od Nove godine Pljevlja će dobiti Centar za djecu sa posebnim potrebama, odnosno Razvojni centar, kako će se zvati.

„Konferenciji održanoj u Podgorici 9. i 10 novembra na temu Optimalni i rani razvoj za svako dijete prisustvovao je ministar zdravlja, kao i dr Slađana Ćorić iz Ministarstva za zdravlje, koji su obećali da će do kraja godine biti izmijenjen Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojim će biti promijenjen sastav Jedinica za djecu sa smetnjama u razvoju“, kazala je Cupara.

Prema njenim riječima, sada najbliži Centar za djecu sa posebnim potrebama je u Bijelom Polju.

Cupara kaže da su u ovakvoj situaciji najbitniji rano otkrivanje rizične djece i podrška roditeljima.

U periodu kada djeca nisu mogla dobiti dijagnozu u Crnoj Gori, prema riječima Cupare, roditelji su morali privatno ići u Beograd kako bi dobili dijagnostiku i tretmane, lutali su i gubili vrijeme, koje je dragocjeno u takvim situacijama.

„Međutim, i sada kada dijete dobije pravo na besplatan tretman u Beogradu, roditelji moraju sami da plaćaju put i smještaj, neki ostaju od dva mjeseca do pola godine, pa su prinuđeni i kredite da podižu kako bi pomogli djeci“, rekla je Cupara.

U ovoj godini u pljevaljskoj JDPP obavljeno je 29 pregleda rizične djece, 45 djece sa kašnjenjem u psihomotornom razvoju, 41 sa definitivnim smetnjama u razvoju, a u ovoj grupi su i djeca koja se prate iz prethodnog perioda.

„U Crnoj Gori trenutno je 271 dijete sa dijagnozom autizma, 3 puta više dječaka nego djevojčica. Od oktobra 2021. godine do juna ove godine (kada je održan Simpozijum o autizmu u Institutu za bolesti djece KCCG) zabilježeno je 50 novih slučajeva. Najnovija usvojena terminologija je poremećaj iz spektra autizma (PSA) – što govori o njegovoj raznovrsnosti, odnosno individualnoj raznolikosti i složenosti simptomatologije: nedostatka komunikacije i socijalizacije, prisustva stereotipnih radnji, restriktivnih interesovanja i repetitivnog ponašanja“, istakla je Cupara.

Izvor: Dan

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Leave a Reply