Kakvo urbanističko planiranje poboljšava zdravstveno stanje djece

Urbana područja s više zelenih površina, manjom gustinom zgrada i objekata, manjom naseljenošću i bez velikih saobraćajnica povezana su s kvalitetnijim zdravstvenim stanjem djece tj. imaju pozitivan uticaj na njih.

Istraživanje pod vodstvom Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal), uz podršku Fondacije “la Caixa”, identifikovalo je tu vezu nakon proučavanja fizičke aktivnosti djece.

Studija je pokazala da su djeca koja žive u blizini prirodnih prostora fizički aktivnija, provode manje vremena obavljajući sjedilačke aktivnosti, spavaju više sati i vjerovatnije je da će pješačiti ili voziti bicikl u školu.

Prethodne studije bile su usredsređene samo na učinak urbanog okruženja na odrasle i nisu istraživale sve činioce, dok je ova nova studija istraživala učinke na 1581 dijete uzrasta od 6 do 11 godina iz šest evropskih zemalja.

Velik udio, 63,6%, nije zadovoljio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno, a 58,6% djece provodi više od dva sata dnevno gledajući TV ili igrajući videoigre.

Naši dokazi potvrđuju potrebu davanja prioriteta urbanom dizajnu kako bi se poboljšalo ponašanje koje podstiče zdravlje kod djece i spriječava loše zdravlje kod odraslih“, kazala je Martine Vrijheid, voditeljka ISGlobalovog programa za djetinjstvo i okolinu i autorka studije.

Istraživači su identifikovali 32 karakteristike urbanih sredina, kao što su gustina saobraćaja i zelene i plave površine, i procijenili izloženost djece tim elementima u blizini njihovih domova i škola.

Takođe su prikupili informacije o zdravstvenim navikama djece, uključujući koliko su vremena proveli radeći umjerene do snažne aktivnosti, fizičke aktivnosti van školskih časova, aktivna putovanja i sjedilačke aktivnosti.

Prema rezultatima, aktivna putovanja su se povećala, a vrijeme provedeno na sjedilačkim aktivnostima smanjilo na mjestima gdje su djeca bila više izložena zelenim površinama.

Blizina glavne saobraćajnice također je povezana s kraćim trajanjem sna, pri čemu su oni koji žive blizu spavali oko 5 minuta manje svake noći od onih koji žive udaljeni od takvih ulica.

Rezultati sugerišu da je potrebno povećati broj zelenih površina i vegetacije na ulicama, navode autori studije.

Izvor: Pametni gradovi

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply