Na nedavno završenoj 26. Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi održanoj u Sarajevu, Crna Gora je zauzela posljednje mjesto. Prva na listi 19 zemalja je ekipa iz Rumunije, sa osvojena 224 poena, na drugom mjestu je Srbija sa 174, a na pretposljednjoj osamnaestoj poziciji našla se Albanija sa 22 osvojena boda. Crna Gora je zauzela posljednju poziciju na rang listi sa samo dva osvojena poena.

Posljednji rezultati naših osnovaca izazvali su brojne reakcije među prosvjetnim radnicima, ali i među roditeljima i širom javnošću. Stav je većine da se ovom problemu kada je riječ o postignućima naših đaka ne bavi niko.   

Domaćin ovogodišnje Juniorske balkanske matematičke olimpijade ove godine bio je Kanton Sarajevo, a riječ je o takmičenju koje okuplja mlade matematičare do 15,5 godina starosti i njihove nastavnike. Održava se svake godine u jednoj od država članica Matematičkog društva jugoistočne Evrope (MASSEE).

Na takmičenju, održanom od 28. juna do 3. jula, učestvovalo je 109 mladih matematičara iz zemalja koje su stalne članice JBMO (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kipar, Grčka, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Moldavija, Rumunija, Srbija), kao i iz gostujućih zemalja (Turska, Azerbejdžan, Hrvatska, Francuska, Kazahstan, Kirgistan, Saudijska Arabija, Tadžikistan i Bosna i Hercegovina (B tim).

I posljednji rezultati crnogorskih učenika još jedan su razlog za brigu, upozoravaju pojedini prosvjetni radnici. Ističu da nije riječ o izuzetku, već o nastavku neuspjeha i potvrdi da su obrazovnom sistemu potrebne korjenite promjene. Iako svjesni da kao nastavnici snose dio odgovornosti, ističu da su loši rezultati posljedica opšteg ambijenta u obrazovnom sistemu, pogrešno postavljenih kriterijuma, zanemarivanja problema još u mlađem uzrastu djece, ali i neadekvatnih planova, programa i udžbenika.

Roditelji, sa druge strane, smatraju da i dalje ima talentovane djece, ali tokom školovanja najčešće izostane podrška nastavnika i dodatan rad sa njima na način kako se to radi u nekim drugim obrazovnim sistemima.  

Ko predaje matematiku?

Na alarmantno stanje kada je riječ o nastavi iz matematike u crnogorskim školama ukazano je prije par mjeseci i na okruglom stolu, koji su organizovali Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Preirodno-matematički fakultet UCG i Udruženje nastavnika matematike Crne Gore.

Prema podacima koji su tada saopšteni, Crnoj Gori nedostaje veći broj nastavnika matematike. Ukupno ih je u školama bilo 478, od kojih su čak 163 nestručna, odnosno 34,1 odsto U tu grupu ubrajaju se apsolventi, inženjeri, ekonomisti, učitelji, pa čak i profesori engleskog. Da bi taj problem mogao uskoro biti još složeniji ukazuje i podatak da je početkom ove godine pred penzijom ili već u penziji bio čak 61 nastavnik od 315 koji su stručni i predaju djeci.

Nastavnici matematike, koji su prisustvovali tom skupu, ukazali su na probleme koji prate organizaciju državnih takmičenja, odnosno kriterijume i očekivana postignuća učenika. Smatraju da univerzitetski profesori sastavljaju teške zadatke za državno takmičenje, pa se nerijetko dešava da odlični đaci na takmičenjima dobiju malo bodova, na nivou ocjene tri. Ima i nekih koji imaju nula bodova. Smatraju da univerzitetski profesori nemaju osjećaja za koji uzrast sastavljaju zadatke, jer navodno nijesu imali kontakta sa osnovnim i srednjim školama. Sa tim stavom nijesu saglasni univerzitetski profesori, koji ukazuju na brojne propuste tokom nižih nivoa obrazovanja.

Četvrtina devetogodišnjaka nema ni osnovna matematička znanja

Međunarodno istraživanje trendova iz matematike i prirodnih nauka (TIMSS) iz 2019. godine pokazalo je veoma nizak nivo postignuća naših đaka IV razreda osnovnih škola. U konkurenciji 58 zemalja, Crna Gora se tada našla na 46. mjestu i iz matematike i iz prirodnih nauka.

Istraživanje je obuhvatilo 5.076 učenika tada IV razreda iz 140 osnovnih škola, a rezultati su, kako su još tada upozorili stručnjaci CANU, morali biti alarm za nadležne.

Između 58 zemalja, Crna Gora je na 46. mjestu i iz matematike (453 poena) i iz prirodnih nauka (453 poena).

Prema postignućima učenici se dijele u četiri grupe: napredna (625), visoka (550), srednja (475) i niska grupa (400). Kada učenici postignu 400 i više poena u matematici, odnosno u nauci, to znači da imaju osnovna matematička znanja, odnosno da znaju i razumiju neke aspekte nauka. Zabrinjavajuće je da je tadašnje TIMSS istraživanje pokazalo da su postignuća 25 odsto naših devetogodišnjaka u matematici i prirodnim naukama niža od 400, što znači da naši učenici nemaju osnovna znanja iz tih oblasti.

Kad je riječ o visokoj grupi, takva postignuća ima 11 odsto naših učenika (prosjek u testiranim zemljama je 32 – 34 odsto), a samo jedan odsto naših devetogodišnaka ima postignuća na nivou napredne grupe (prosjek u testiranim zemaljama je šest do sedam odsto).

Akademik CANU prof. dr Slobodan Backović upozoravao je ranije, komentarišući ove rezultate, da su signal koji ukazuje da problemi u obrazovanju naše djece u ovim oblastima počinju u prvom ciklusu osnovne škole.

Ranija istraživanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pokazala su i da su učenici osnovnih škola i gimnazija slabo zainteresovani na časovima matematike i fizike i polovina njih te predmete izučava samo zbog ocjena.