Greške u zadacima nadležni pravdaju međunarodnom praksom

Ispitni centar Crne Gore za đake devetog razreda pripremio je testove sa nedostacima – od njih 15 problematična su tri. To je za Pobjedu kazala profesorica razredne nastave mr Danijela Delibašić, koja je i članica nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica. Direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović odgovara da se zbog tajnosti materijala zadaci ne predtestiraju, što nosi rizik od potencijalnih nepreciznosti.

„Ispitni centar je preuzeo taj rizik od eventualnih nepreciznosti u testu, jer se na taj način obezbjeđuje tajnost zadataka, koja bi predtestiranjem mogla biti ugrožena“, kaže Dmitrović.

Prema njenim riječima, u situacijama kada se pojavi sporni zadatak, uputstvom za bodovanje se definiše vrednovanje tako da učenici ne budu oštećeni, što je, ističe Dmitrović, i međunarodna praksa u takvim situacijama.

Od koga se više očekuje

Profesorica Delibašić rekla je da se postavlja pitanje da li je dopustivo da postoje nedostaci u tri od 15 zadataka. Podsjeća da je Ispitni centar imao godinu da pripremi testove.

„Da li to znači da više očekujemo od učenika nego od onih koji organizuju eksternu provjeru“, rekla je ona.

Iznoseći detalje, navodi da su u razgovoru sa kolegama uočeni problemi u pojedinim zadacima, bilo na samom testu, bilo u uputstvima za bodovanje koja se, takođe, dobijaju od Ispitnog centra i po kojim se boduju. Kaže da šesti zadatak sa ovog testa ima grešku u jedinici mjere koja je data u zadatku i koja ne odgovara datim rješenjima.

„U uputstvu Ispitni centar dodaje napomenu za ovaj zadatak: za šesti zadatak se svim učenicima dodjeljuje jedan bod zbog neodgovarajuće jedinice mjere na slici“, navodi ona.

Problematičan je, dalje dodaje profesorica, i 12. zadatak koji je imao zahtjev da se na osnovu tabelarnog prikaza dopuni stubasti dijagram. Delibašić navodi da za ovaj zadatak Uputstvo za bodovanje predviđa dva rješenja iako u tabeli postoje jedinstveni rezultati koje treba unijeti u dijagram.

A u testu četrnaesti zadatak je, kako ističe profesorica, obuhvatao i nastavno gradivo koje do datuma testiranja (6. april) po nastavnom planu nije realizovano. Ispitni centar za ovaj zadatak u napomeni je naveo da zbog mogućnosti da nijesu svi učenici usvojili ishod izračunavanje zapremine kupe, zadatak se u cjelini priznaje ako je tačno izračunata samo zapremina valjka.

„Broj bodova na zadatku je 0 ili 2. Po uputstvu za bodovanje se ukupnim brojem bodova za ovaj zadatak -2 boda, odnosno isto boduje kada je učenik uradio samo prvi dio zadatka i kada je tačno uradio cijeli zadatak“, kaže Delibašić.

Sugestije dobrodošle

Dmitrović navodi da je svaka sugestija upućena Ispitnom centru od kolega dobrodošla i da će ih rado pročitati i usvojiti radi što boljeg testa.

Podsjeća da test za eksternu provjeru znanja na kraju III ciklusa provjerava ključne djelove programa. Kaže da je program koji se provjeravao testom u skladu sa redukovanim programom za predmet matematika koji je pripremljen u Zavodu za školstvo za ovu specifičnu nastavnu godinu i sa kojim su nastavnici upoznati.

„Zadatke za testove za osnovnu školu pišu nastavnici i na taj način se formira baza ajtema, a za maturski i stručni ispit predmetne komisije koje obrazuje DMK“, rekla je Dmitrović.

Delibašić podsjeća da je eksterna provjera znanja na kraju III ciklusa osnovne škole za školsku 2021/22. godinu održana od 5. do 7. aprila 2022. godine, odnosno neposredno nakon treće klasifikacije.

„Ovaj trend pomjeranja datuma testiranja postoji godinama unazad i kao posljedicu imamo problem adekvatne pripreme učenika za eksternu provjeru nepunih sedam dana nakon završenog klasifikacionog perioda“, rekla je ona.

Postavlja pitanja koja je svrha eksterne provjere kada svjedočimo brojnim neregularnostima u njenoj primjeni, preispituje li se odgovornost subjekata uključenih u proces eksterne provjere i preduzimaju li se mjere kako bi se loša višegodišnja praksa prekinula.

„Koristimo li ovako obimno testiranje za analizu postojećeg stanja u obrazovanju, razvoju strategija i davanju konkretnih smjernica za revidiranje nastavnih programa? Šta učimo iz ovog istraživanja kada nastavnik praktičar ne dobija povratnu informaciju o sadržajima, tipovima zadataka u kojima su učenici na nivou Crne Gore imali više poteškoća, u čemu su bili uspješni? Čemu učimo djecu i koje vrijednosti promovišemo kroz pokazani neprofesionalizam i nedosljednosti na eksternoj provjeri znanja“, navela je ona.

Đaci prepisivali

Ovogodišnja eksterna provjera znanja nedavno je bila u fokusu nakon što se obznanilo da su u pojedinim školama neki đaci prepisivali na način što su koristili mobilni telefon. Iz resornog ministarstva su tada poručili za Pobjedu da će ispitati sve navode profesora i roditelja o toj pojavi, ali nam još nijesu odgovorili jesu li taj posao okončali i ako jesu, kakvi su rezultati. Iz Ispitnog centra su se oglasili i saopštili da im, takođe, pristiže dosta pritužbi zbog prepisivanja. Na taj problem su ukazivali godinama, slali su dopise direktorima škola, ali se uprkos tome ova pojava još nije suzbila. Ranije se samo kao opcija pominjalo da će se, možda, testiranja obavljati u većim salama, gdje bi postojali ometači, da bi se time poboljšao i nadzor.

Kako je praksa pokazala, tokom eksterne provjere znanja ne krše pravila samo neki đaci, već to rade i profesori. Pričalo se o tome kako pokazuju zadatke đacima, čak su ranije neki od njih rješenja ispisivali na tabli. Stručnjaci su pozivali nadležne da reaguju, da se ispita ko narušava integritet njihove profesije i da se uvedu sankcije. To nije učinjeno. Prošle godine testovi nijesu poništeni, jer je u suštini ocijenjeno da prepisivanja nije bilo u zabrinjavajućoj mjeri.

Izvor: Pobjeda

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Leave a Reply