Raspopović: Snus može biti smrtonosan, a dži je droga za silovanje

Dži, ulično ime za GHB narkotik, koji je poznat i kao droga za silovanje i snus su psihoaktivne supstance koje crnogorski tinejdžeri sve češće koriste, a dešava se da nakon konzumacije budu i iskorišteni. Ekspert iz oblasti narkomanije, stalni sudski vještak i član Savjeta za prevenciju narkomanije Glavnog grada Dušan Raspopović apeluje na roditelje da dodatno obrate pažnju na djecu, posebno tokom praznika i raspusta.

„Ne dovodite sebe u rizik“, poručio je mladima Raspopović.

Sintetička droga snus je popularna među tinejdžerima, a prodaje se slobodno kao duvan za žvakanje. Njena upotreba može, kako upozorava on, da dovede i do smrti.

Mladi postaju lak plijen onih koji ih navode na konzumiranje droge ili im je krišom daju, pa mogu biti seksualno iskorišćeni ili navedeni na neku kriminalnu radnju.

Raspopović je apelovao na roditelje da obrate dodatnu pažnju na djecu, posebno sada tokom praznika i raspusta.

„I ono na što želim posebno da skrenem pažnju to je da prođe dug vremenski period dok uočimo problem sa zloupotrebom droga kod mladih. Nekada oni to vješto prikrivaju, a vrlo često i porodica to ne prepozna“, istakao je Raspopović.

Kako djeluju?

Ekstazi je najzastupljenija sintetička droga u Crnoj Gori, ali su u posljednje vrijeme među adolescentima primijećeni snus i GHB (ili dži) i ketamin. Ove droge su prisutne i u okruženju, a Crna Gora je tranzitno područje kada je ilegalni transport i krijumčarenje narkotika u pitanju.

„Nalazimo se na dijelu balkanske rute. Sve vrste droga su zastupljene na ilegalnom tržištu naše države od prirodnih (marihuana, hašis, heroin i kokain) do sintetičkih droga“, rekao je Raspopović.

On je objasnio da svaka od ovih supstanci unesena u organizam mijenja stanje svijesti i izaziva psihičku ili psihofizičku zavisnost.

„Osobe koje su pod dejstvom nekih od narkotika ili alkohola kojeg ne smijemo zanemariti su lak plijen za one koji ih navode na zloupotrebu ili im iste čine dostupnim. Tu mislim na osobe koje pod dejstvom supstanci mogu izvršiti i neka krivična djela, počev od najsitnijih pa do najtežih krivičnih djela“, rekao je Raspopović.

Snus, koji veliki broj tinejdžera koristi, je vlažni duvanski bezdimni proizvod porijeklom iz Švedske, a koji je nastao početkom 18. vijeka.

„Snus djeluje kao droga, lako je dostupan mladima i ilegalna je supstanca. Posljedice koje može da izazove njegovo korišćenje su dalekosežne sa čestim smrtnim ishodima“, kazao je Raspopović.

Sintetička droga GHB ili u uličnom žargonu dži ili ,,droga za silovanje“, se može naći na crnogorskim ulicama.

Bez boje i mirisa, pa osoba i ne mora znati da ga konzumira. Narkotik dži je najčešće u tečnom stanju, a može se pojaviti i kao bijeli prah. Najčešće se koristi na način što se mala količina supstance sipa, odnosno miješa sa nekim napitkom.

„Efekti nastaju 20 minuta nakon konzumacije i mogu trajati oko 10 sati. U ovom periodu konzument ispoljava euforična stanja sa pojačanom seksualnom željom i druželjubivošću sa nepoznatim osobama. Vrlo često, ako se radi o većim količinama supstance, dolazi do gubitka svijesti“, upozorava Raspopović.

On je istakao da se veoma jasno i lako može zaključiti kakve sve posljedice može da ima zloupotreba ove supstance.

„Zato želim da apelujem na mlade da posebno vode računa na koji način im se toči i donosi piće“, istakao je on.

Porodica i informacije

Raspopović kaže da ne postoje podaci o broju mladih koji su ili samo nekada probali neku supstancu ili onih koji su ušli u svijet zavisnosti, a uzroci su različiti.

„Imamo više uzroka koji utiču da mladi ljudi i tinejdžeri uđu u svijet zavisnosti, od vršnjačke identifikacije pa do problema u porodici. Zato su važne preventivne aktivnosti, uloga vaspitno-obrazovnih institucija, roditelja/porodice, raznih edukativnih radionica i sl. Na taj način mlade ljude pravilno i istinito informišemo o problemu zavisnosti“, rekao je Raspopović.

On je istakao i negativan uticaj društvenih mreža preko kojih se djeca i mladi edukuju o drogama ili o problemu sa njima, ali i činjenicu da se informacije dijele među vršnjacima, što, nažalost, često bude pogrešno.

„Društvene mreže su često izazov i mač sa dvije oštrice, a roditelji nekad ili ne znaju ili ne stignu da iskontrolišu šta su sve sadržaji društvenih mreža koji su dostupni i interesantni njihovoj djeci. Neophodan je preventivni oprez u ovom uzrastu“, smatra on.

Na pitanje na što roditelji treba da obrate pažnju, Raspopović odgovara da je to najčešće pitanje koje se postavlja ekspertima.

„I ja sam roditelj. Mi najbolje poznajemo svoju djecu i pratimo ih u odrastanju, školovanju i svim drugim dodatnim aktivnostima. Nikad ne smijemo zanemariti ni najmanji problem ili bilo kakvu promjenu u ponašanju, koja naravno nije u vezi sa adolescencijom i formiranjem nečije ličnosti“, kazao je on.

Raspopović podsjeća da se često dešava da zbog dnevnih obaveza, problema, dinamičnog načina života nekada i ne obratimo pažnju, odnosno ne primijetimo šta se dešava sa djetetom.

Čuvajte sebe

„Pred nama su praznici i ove godine ih kao i prethodne dočekujemo u posebnim uslovima, kao i čitav svijet. Poštujmo preporuke i slavlja prilagodimo aktuelnom trenutku. Mladim ljudima posebno upućujem preporuku da budu odgovorni, na svaki način, a posebno za volanom narednih dana. A tinejdžere molim da iz ovog teksta izvuku pouku“, rekao je Raspopović.

Izvor: Pobjeda

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Leave a Reply