Zbog čega nije dobro pasirati i usitnjavati hranu djeci kojoj su izrasli zubići?

Od momenta kada dijete dobije prve zubiće, polako treba smanjivati pasiranje i pretvaranje namirnica u kaše. Sa ovim postupcima treba potpuno prestati čim djetetu izrastu svi zubići, kada bi trebalo da počne aktivna upotreba i potpuno prirodna funkcija zubnog aparata i usta, primarnih organa sistema za varenje.

Dugo hranjenje djeteta pasiranom i usitnjenom hranom usporava i zaustavlja razvoj žvakanja, što može dovesti do usporavanja brojnih razvojnih procesa, veoma važnih za sveukupni razvoj djeteta.

Evo zašto je važno da djeca samostalno žvaću:

Žvakanje potpomaže rani intelektualni razvoj

Žvakanje hrane kod djece pokreće razvoj fine motorike lica, koji se neminovno usporava ako djeca stalno ili dugo konzumiraju blendanu/usitnjenu hranu.

Dok dijete žvaće, pokreću se brojni mišići lica koji su u direktnoj vezi sa nervnim sistemom i formiranjem određenih centara u kori velikog mozga. Žvakanje je dio aktivnosti ranog razvojnog perioda koje su odgovorne za stvaranje sinapsi – veza između nervnih ćelija koje čine neuronsku mrežu – osnovu za stvaranje intelektualnog razvoja.

Žvakanje čisti dječije zubiće

Hrana koju dijete žvaće čisti eventualne nečistoće nataložene na njegove zubiće. Te nečistoće su uglavnom razložena hrana puna bakterija, koja nataložena na mliječne zubiće predstavlja potencijalni rizik za njihovo kvarenje.

Naravno da žvakanje neće potpuno očistiti dječije zubiće, ali će doprineti ovom procesu, što nije slučaj ukoliko dijete samo guta kašastu ili usitnjenu hranu.

Žvakanje aktivira pljuvačne žlijezde

Iako su pljuvačne žlijezde konstantno aktivne, najveće lučenje pljuvačke se dešava upravo u toku žvakanja. Pljuvačka je veoma korisna za prve zalogaje čvrste hrane, jer ih omekšava i ubrzava njihovo razlaganje u daljem procesu varenja.

Nedostatak žvakanja automatski znači i manje pljuvačke, sporije prirodno usitnjavanje hrane u ustima i sporije razlaganje u svim ostalim organima za varenje. Ukoliko dijete ne nauči da žvaće i tako koristi ulogu pljuvačke, u kasnijem periodu kada počne da da jede čvrstu hranu – može doći do mučnine, povraćanja, bolova u želucu i stomaku, tvrde stolice, opstipacije, itd. jer će dijete hranu više gutati nego žvakati. Jer je tako naučeno.

Žvakanje potpomaže socijalizaciju djeteta

Djeca koja na vrijeme počnu žvakanje čvrste hrane i jedu „kao i veliki“, na vrijeme svoje obroke započinju za stolom gdje stiču osnovnu kulturu ponašanja, uče od odraslih kako se koristi pribor za jelo, kako se pravilno jede, šta koje jelo predstavlja (supa, meso, dezert), uče nazive i izgovor imena namirnica, učestvuju u razgovoru ostalih za stolom, što sveukupno doprinosi povezivanju sa ljudima i predstavlja veoma važnu edukaciju koja se stiče baš u ovom, najranijem periodu života.

Usitnjeni, kašasti obrok za djecu koji se zasniva na gutanju, traje kratko i ne zahtijeva obavezno okupljanje oko stola sa ostalim ukućanima, što može da uskrati više nego korisnu komunikaciju sa odraslima i uspori proces socijalizacije.

Žvakanje ubrzava razvoj govora

Aktivan rad mišića lica i jezika uz rast i korišćenje zubića –  uveliko pomaže razvoju govora kod djece. Ukoliko je usni aparat razvijen, veće su šanse da svi glasovi budu pravilno naučeni i izgovarani.

Ukoliko se aktivnost usta svodi samo na gutanje kašaste hrane, cio proces razvoja govora ide sporijim tokom. Neaktivni mišići – sporiji razvoj.

Žvakanje olakšava boravak djeteta u vrtiću

Djeca koja nijesu navikla na čvrstu hranu, u vrtiću imaju problema sa ishranom dok se ne naviknu na novu kuhinju i nova pravila. Odbijanje hrane i ustajanje od stola – redovno je ponašanje djece koja su naviknuta na pasirane i sitno sjeckane obroke. Dok ne usvoje nova pravila, djeca ponekad ostaju gladna i razdražljiva, uplakana ili tužna, što može otežati proces adaptacije i volje za odlazak u vrtić.

Blagovremeno učenje djeteta da žvaće potpomaže ugodniji i prijatniji boravak djeteta u vrtiću i njegov aktivan pristup svim vaspitno-obrazovnim procesima koje dijete najbolje usvaja ako je sito.

Žvakanje pomaže djetetu da upozna namirnice

Mnoga djeca, kojoj je dugo davana kašasta i usitnjena hrana, odbijaju mnoge namirnice u čvrstom obliku koje im se nude u kasnijem periodu. Ovo ponašanje je potpuno očekivano, jer djeca nijesu na vrijeme upoznata sa mnogobrojnim ukusima brojnih namirnica u čvrstom stanju, nego su im one servirane blendane, često pomiješane sa još nekom namirnicom.

Blendanje jedne ili više namirnica mijenja ukus koji one imaju u prvobitno spremljenom obliku i dijete nema ni šansu da ih upozna. Budući da su djeca „robovi navika“, ona ne vole da eksperimentišu sa ukusima i uvijek biraju ono što im je poznato i sigurno. Posebno u ranom periodu, kada tek uče da jedu.

Žvakanje ubrzava samostalno hranjenje

Ukoliko je dijete na vrijeme naučilo da žvaće, velika je vjerovatnoća da će zavoljeti veliki broj namirnica i brže poželjeti da ih samo uzima iz tanjira. Ovako stečena emotivna i hedonistička veza može ubrzati učenje korišćenja pribora za jelo, te olakšati i djetetu i roditeljima proces hranjenja.

Možda na prvi pogled ne djeluje štetno i zabrinjavajuće, ali dugo pasiranje i usitnjavanje hrane može dovesti do raznih razvojnih grešaka i poremećaja kod djece, koje je u kasnijem periodu djetinjstva teško ispraviti.

Zbog toga je važno roditeljsku brigu i pažnju usmjeriti samo ka onim aktivnostima koje podstiču i razvijaju djetetov fizički i intelektualni razvoj, kao i ostale razvojne procese koji ga osnažuju kao ljudsko biće. To su prije svega prirodni procesi razvoja koji su uvijek usmjereni u korist djece.

Izvor: bigbamboo.rs

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply