Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) uputilo je Vladi Crne Gore Inicijativu za sistemsko rješavanje asistencije u nastavi, u cilju adekvatnijeg statusa i uslova za obrazovanje djece s invaliditetom i drugih kategorija djece koja se usmjeravaju u obrazovni proces, i u skladu sa zakonom imaju pravo na ovu uslugu. Inicijativom, koju je podržalo još osam nevladinih organizacija, od nadležnih se traži i rješavanje statusa samih asistenata u nastavi.
Kako navode iz ovih NVO, Udruženje asistenata, koje broji oko 300 članova, se više puta obraćalo Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u cilju rješavanja položaja koji imaju u nastavi, kroz nekoliko otvorenih pitanja koja se ne rješavaju već godinama. Čini se da su, kako ocjenjuju, u godinama koje je obilježila epidemija COVID-19 ta pitanja dodatno izražena. Pored ove organizacije, navode oni, udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, ali i UMHCG su se godinama zalagali za sistemsko rješavanje asistencije u nastavi, dok je Akcija za ljudska prava, već pisala Vladi Crne Gore u junu ove godine, na šta su podsjetili predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića.
U Inicijativi se navodi da je UMHCG više puta dobijalo informacije iz uprava škola, pa i od samih asistenata, i roditelja, da jedan asistent asistira većem broju učenika ili da se ne obezbjeđuje ova vrsta usluge u onoj mjeri koliko je to potrebno svakom đaku pojedinačno. To je, kako ocjenjuju, neadekvatno i neprihvatljivo, jer se time krše osnovne obaveze države propisane Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, a koje se odnosi na individualizovane mjere podrške, propisane članom 24 koji se odnosi na obrazovanje.
Jedno od pitanja navedeno u obraćanju je i radni staž asistenata u nastavi, pa i motivacija za angažman ove vrste. Naime, prekidanjem radnog angažmana na par mjeseci, potpisivanjem ugovora na period trajanja školske godine, uskraćuje se mogućnost i pravo asistenata da potpišu ugovor na neodređeno vrijeme i time imaju stalni radni angažman. Kako navode, ovo je posebno problematično i nepravedno prema asistentima koji su angažovani duži vremenski period i koji asistiraju istim učenicima/ama već niz godina. „Prekidanjem njihovog ugovora na dva mjeseca i neplaćenim godišnjim odmorom oni se stavljaju u nepravednu poziciju u odnosu na druge kategorije zaposlenih, ne samo u prosvjeti, nego i u drugim oblastima. Posebno ističemo i problem, sa kojim nas je upoznalo više asistenata, da se izbjegava zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme s onima koji bi to pravo morali da imaju posle tri godine angažmana na osnovu člana 37 Zakona o radu. Naime, asistentima se ugovor “prekidao” samo u julu i avgustu, što iznosi manje od 70 dana, a to se ne smatra prekidom ugovora o radu na određeno vrijeme u skladu s pomenutim članom Zakona“, navodi se u saopštenju NVO.
Podsjećaju da je Savjet Evrope u nedavnoj rezoluciji Crnoj Gori preporučio da “asistenti u nastavi budu zaposleni na osnovu sigurnih, dugoročnih ugovora” (Rezolucija o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina za Crnu Goru (CM/ResCMN(2921)14).
„Ove godine su se javnosti obratili i asistenti u nastavi iz nekoliko obrazovnih ustanova koji duži niz godina rade sa djecom, a ove godine nijesu dobili priliku da nastave angažman. Te obrazovne ustanove su angažovale nove asistente, koji, kako se navodi, nemaju prethodnog iskustva u radu ove vrste. Čestim promjenama asistenata utiče se i na osjećaj i status učenika kojima svako novo prilagođavanje i promjena, u ionako izazovnim uslovima obrazovanja, može predstavljati dodatnu prepreku“, navodi se u saopštenju, uz ocjenu da ovakvo funkcionisanje asistencije za krajnju posljedicu ima neadekvatno obrazovanje i činjenicu da većina ove djece izađe iz procesa osnovnog i srednjeg obrazovanja sa manjim nivoom usvojenog znanja, a nekada i zanemarena i demotivisana i/li faktički onemogućena za nastavak daljeg školovanja.
To je, kako ocjenjuju NVO, samo jedan od razloga zbog kojeg u sistemu ima mnogo veći broj učenika koji ostaju na nivou srednjeg obrazovanja, u odnosu na broj onih koji se odlučuju i imaju adekvatne preduslove za nastavak visokog obrazovanja.
Inicijativa je upućena Vladi Crne Gore, a ne resornom Ministarstvu iz više razloga, a ključni je najavljena rekonstrukcija Vlade. Ako se ona desi, iz UMHCG navode očekivanje da u programu nadležnog ministarstva za narednu godinu, bez odlaganja i bez obzira na njegovu organizaciju i strukturu, bude ovaj prioritet visoko na listi prioriteta i zadataka koje je potrebno riješiti. U Inicijativi se dalje navodi da nijedno dijete ne smije biti žrtva strukturnih, organizacionih, političkih ili bilo kakvih promjena, već sve promjene u oblasti obrazovanja moraju biti u interesu djece. U tom smislu, „neophodne su izmjene i dopune Zakona o obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, i to ne samo u kontekstu asistencije u nastavi već i brojnih drugih pitanja, čemu se treba pristupiti nakon detaljne i sveobuhvatne analize efikasnosti tzv. inkluzivnog obrazovanja“, zaključuje se u Inicijativi, koju su podržali Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Juventas, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS, NVU Djeca Crne Gore, Prosvjetna zajednica, Savez slijepih Crne Gore i udruženje Roditelji.
