Za sedam mjeseci 1.297 više umrlih nego rođenih

Foto: Vijesti

Negativni prirodni priraštaj u Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima Monstata, je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na cjelokupnu 2020. godinu porastao za više od 660 posto, odnosno preko šest i po puta u odnosu na kraj prethodne godine.

U 2020. godini Crna Gora je prvi put, od kada se vodi statistika, zabilježila negativan prirodni priraštaj, što znači da je tokom posmatranog perioda u zemlji umrlo više ljudi nego što je rođeno. Taj broj je iznosio – 196. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ta razlika je narasla za gotovo 662 procenta i iznosi minus 1.297.

Kako je ovdje riječ o preliminarnim podacima iz mjesečnih statističkih biltena koje priprema Monstat, a kako i sami navode u biltenu, zapravo je moguće da brojka umrlih bude i povećana zbog naknadnog upisa u matične registre, koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ova crna statistika posebno je zabrinjavajuća kada se brojke uporede sa prosječnim vrijednostima iz prethodnih godina.

Kada smo prošle godine, prvi put u istoriji, zabilježili negativan prirodni priraštaj, ali isto tako i prebacili prvi put broj umrlih u jednoj godini na preko 7.000, razlika u odnosu na prosječan broj smrti tokom prethodnih pet godina, prije pandemije, od 2015. do 2019. godine, poklapala se gotovo u cifru sa prijavljenim smrtnim slučajevima od posljedica infekcije koronavirusom.

Prema podacima za prvih sedam mjeseci 2021. godine, to sada nije slučaj. Kada se uzmu u obzir prosječne vrijednosti za gore pomenuti period od pet godina prije pandemije, ove godine je za sedam mjeseci umrlo 1.403 više osoba. Čak i u direktnom poređenju istog perioda (januar – jul) sa prethodnom godinom, ta razlika iznosi 1.373 osobe.

Ako je prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravlje u tom periodu, od januara do kraja jula ove godine, od posljedica infekcije korona virusom preminulo 948 osoba, dobija se razlika između 425 i 455 smrtnih slučajeva koji se ne mogu objasniti epidemijom.

Da li uzrok odstupanja od prosjeka od nekih 12 procenata, kada se od ukupnog uvećanja smrti od 37 procenata oduzmu potvrđene smrti od infekcije COVID-om-19, leži u neprijavljivanju svih smrtnih slučajeva izazvanih korona virusom, da li se radi o neotkrivenim slučajevima, da li je riječ o posljedicama takozvanog sindroma produženog COVID-a ili o opterećenosti zdravstvenog sistema usljed čega su stradali pacijenti od drugih bolesti, ili nečega četvrtog, ne znamo.

Projekcije, na osnovu dostupnih podataka i statističkih modela, su još više zabrinjavajuće i govore da bi kraj godine Crna Gora mogla dočekati sa negativnim prirodnim priraštajem od preko 2.000.

Osim alarmantnih podataka o ogromnom povećanju broja smrtnih slučajeva u Crnoj Gori tokom prvih sedam mjeseci, a vrijedi podsjetiti da smo samo u avgustu i septembru imali oko 300 smrti od koronavirusa koji nijesu ušli u ovu statistiku, i broj novorođene djece odstupa od prosjeka iz petogodišnjeg perioda prije pandemije.

Tako je za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na prosjek ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, broj rođene djece u Crnoj Gori manji za 415, a u odnosu na isti period prethodne godine za 189.

Od januara do jula ove godine negativan prirodni priraštaj je zabilježen u čak 20 crnogorskih opština, dok je broj novorođenih u odnosu na preminule veći jedino u Podgorici, Budvi, Tuzima i Rožajama.

Izvor: Pobjeda

Procedure i Izazovi Samohranog…

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply