Šestogodišnjaku dovoljno samo sedam dana da postane zavisan od igrica

Djetetu od šest godina je dovoljno oko nedjelju dana da stvori zavisnost od videoigrica, istakao je autor NTC programa dr Ranko Rajović, upozoravajući roditelje da toga nijesu pošteđena ni najmlađa djeca, pa je potrebno što ranije postaviti granice.  

On je gostujući na TV Euronews govorio o razvoju djece, uticaju videoigrica i objasnio mehanizam razvoja zavisnosti.

Navodeći primjer iz Kine, gdje će djeci mlađoj od 18 godina biti dozvoljeno da igraju onlajn videoigre samo jedan sat petkom, vikendima i tokom praznika, Rajović je kazao da je u toj zemlji to bio odgovor na sve veću zabrinutost o problemu zavisnosti mladih od takvog sadržaja.

“Njihovo iskustvo ukazalo je na to da roditelji na vrijeme ne prepoznaju da su im djeca zavisna od igranja videoigara, jer uglavnom dugotrajno sjedenje ispred ekrana ne shvataju kao bolest i alarm da treba da reaguju. To nije problem samo u Kini, već i širom svijeta, uključujući i Evropu“, rekao je Rajović, inače docent na Pedagoškom fakultetu u Kopru gde predaje neuronauke u vaspitanju i obrazovanju.

Objasnio je da djeca brzo postanu zavisna, i da čak ni najmlađa nijesu pošteđena. Dr Rajović objašnjava da do zavisnosti brzo dođe tako što se jako brzo smjenjuju dopaminsko – endorfinski ciklusi (endorfinski receptori su zapravo i morfijumski receptori) i javlja se brza smjena osjećanja  – od sreće do uzbuđenja,  od tuge do radosti. Tako nešto, kaže on, nije prirodno i zdravo, prije svega za razvoj mozga.

Kada pređe prvi nivo, dijete doživi određenu nagradu i srećno je. Za minut ide novi nivo igre i ono iščekuje novu dozu sreće (endorfini), a prije toga, pojašnjava Rajović, ima iščekivanje (dopamin) da li će preći novi nivo i doživjeti uspeh.

„Ta osjećanja se smjenjuju više puta za period od desetak minuta, što je kratko i nije prirodno stanje. Upravo tako se stvara zavisnost”, objašnjava Rajović.

On navodi da upravo “mlađa deca mogu jako brzo i lako da postanu zavisnici od onlajn igrica”.

“Djetetu od šest godina je dovoljno oko nedelju dana da se stvori zavisnost. Oni znaju i da se zaključavaju u WC ili u sobu i da igraju pola sata duže od dogovorenog sa roditeljima. Umeju lako ih prevare. To da ih roditelji teško kontrolišu i to nije ništa novo”, kaže on.

Navodi da je u jednom istraživanju sa prof. M.Ružić  provjeravao u kojem periodu su djeca u tinejdžerskom periodu aktivna na internetu i na telefonu.

„Instalirali smo program u telefone djece kako bismo vidjeli kada su aktivni. Pokazalo se da ga većina djece koristi od jedan do tri ujutru, a to je period kada roditelji spavaju. Zbog toga je i teško kontrolisati ih“, objašnjava on.

Prema riječima Rajovića, još jedno svjetsko istraživanje je pokazalo da pasivnost utiče na to da se mozak sporije razvija i da je to usko povezano sa satima i satima provedenim u igranju igrica.

“Jedno američko istraživanje je pokazalo da se tokom igranja videoigrica kroz duži period  smanjuju duboke regije mozga, a one su vezane za kognitivne, saznajne, procese. Na taj način se mozak oštećuje ili usporava razvoj, naročito kod dece koja su u razvoju. Ne samo to, deca su zbog igranja igrica slabija i motorički, padaju im i pažnja i koncentracija. Pojavljuje se i novi kognitivni problem, to je hiperpažnja i nedostatak duboke pažnje, što postaje sve veći problem”, dodaje on.

Dr Rajović dalje kaže da roditelji treba da budu svjesni da su oni ti koji uvode pravila, a ne djeca.

„Roditelji moraju da se edukuju. Mi moramo da budemo svjesni da okruženje utiče na razvoj mozga, a ne da ga roditelji forsiraju tako što žele da ga što prije informatički opismene ili ga vode na niz aktivnosti. Mozak se najviše  razvija do pete, sedme i 12 godine i to uglavnom kretanjem, a ne pretjeranim edukovanjem. Ako nema kretanja, slabije se povezuju regije mozga. Potrebno je voditi djecu u parkove, gdje ima uzbrdica, nizbrdica, prepreka“, ističe Rajović.

Osim kretanja, dodaje on, važne su i društvene igre, namijenjene za razvoj duboke pažnje, jer na taj način se djeci poboljšavaju kognitivne sposobnosti.

Izvor: ntcucenje.com

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply