Planirate da dojite? Ovo je važno da znate

Tekst je pisan u saradnji sa Kidslandom

Šta još reći o dojenju, u posljednje vrijeme gotovo neiscrpnoj temi, predmetu edukacija i brojnih studija, a ne zapitati se zašto u Crnoj Gori doji samo 20 odsto majki, u zemlji gdje porodiljsko odsustvo traje 12 mjeseci i gdje je važnost majčinog mlijeka od davnina opšte poznata.

Iako nema dileme oko toga da je dojenje i majčina i bebina prirodna i instiktivna potreba, u današnje vrijeme volimo da pročitamo i naučno dokazane činjenice koje nam potvrđuju njegovu važnost . I uvijek je dobro čuti nešto novo iako mislimo da o tome već sve znamo.

Kada govorimo o majčinom mlijeku, treba imati u vidu i to da je riječ o do sada otkrivenim sastojcima. Trenutno poznatih sastojaka ima 300, a ta brojka se proširuje. Tako se na primjer tek 2007. godine došlo do saznanja da majčino mlijeko sadrži matične ćelije.

Majčino mlijeko je idealna hrana za bebu. Čini ga 87 odsto vode, a ostatak su proteini, masti, ugljeni hidrati, minerali i vitamini. Pored toga sadrži imunoglobuline kao i probitike i prebiotike. Prepoznajemo tri vrste majčinog mlijeka: kolostrum, tranziciono mlijeko i zrelo trajno mlijeko.

Mora se napomenuti da su majke širom svijeta u mogućnosti da proizvedu mlijeko idealnog sastava za svoju bebu tokom cijelog trajanja laktacije, čak i kada njihova ishrana nije idealna. Samim tim pobija se i jedan od mitova o tome kako mlijeko nakon određenog vremena postaje samo “vodica” i više nema nikakvu vrijednost.

Na primjer nakon 12 mjeseci laktacije, kada majčino mlijeko nije prvenstveno nutritivno, količina imunoglobulina u mlijeku se povećava, što ukazuje na još jedan od biološki uređenih slijedova događaja. Majčino tijelo „zna“ da dijete postaje u većoj mjeri izloženo patogenima (zbog puzanja i hodanja) i samim tim mlijeko prilagođava novonastaloj situaciji.

Proizvodnja mlijeka i početak dojenja

Nakon porođaja i izbacivanja placente hormon prolaktin počinje da obavlja svoj posao u proizvodnji mlijeka.

Drugi bitan hormon za uspješno dojenje jeste oksitocin. Svaki put kad beba započne da sisa hipofizi se automatski  šalje signal da opusti mišić oko mliječne žlijezde i da se mlijeko kroz kanale istisne do bradavice. Bez podsticanja lučenja tog hormona sisanjem se tijelu signalizira da smanji proizvodnju mlijeka. Zato je za uspostavljanje dobre laktacije od velike važnosti to da beba sisa što češće i na zahtjev.

Ovaj savršeni sistem ponude i potražnje najlakše će se razumjeti ako se zamisli kao prozvodna traka u fabrici. Dok beba sisa, ona prazni mlijeko iz jedne dojke (neka to bude naš svježe upakovan proizvod) dok se istovremeno stvara novo mlijeko (nova količina proizvoda na traci u fabrici upravo stiže). I to je kontinuirani proces koji se, uigrano i bez prekida odvija (sve do zatvaranja fabrike). Znači, dok god ima potrebe za našim proizvodom, on se proizvodi.

Ne zaboravite da je kolostrum koncentrisan, da ga ima malo, pa nećete vidjeti mlazeve mlijeka, a grudi će vam biti mekane. Upravo je zbog toga ovo biološki Idealan period da beba “nauči” da pravilno uhvati bradavicu, da postepeno počne da dolazi do tranzicionog mlijeka, koje dolazi odmah nakon kolostruma i da se samim tim spriječi nabreknutost dojki. Beba takođe počinje sa intenzivnim uvježbavanjem mišića vilice i jezika. Samo dojenje u početku predstavlja svojevrsnu senzaciju, ali ne treba da boli. Ako vam je nelagodno i ako ne prolazi ni nakon nekoliko minuta, vjerovatno beba ne hvata pravilno bradavicu. Signal pravilnog hvatanja bradavice je upravo izostanak bola.

Važno je znati da se ragade ne stvaraju dugim bebinim sisanjem, već upravo nepravilnim držanjem bradavice.

Ukoliko su vam bradavice ravne ili uvučene, sikonska bradavica može biti od koristi za uspostavljanje dojenja. Najbolje je imati spremnu već prije odlaska u porodilište. Ipak, važno je da znate da je za pravilan hvat potrebno da beba napuni usta bradavicom ali i areolom (crvenim dijelom oko bradavice) što znači da za uspješno dojenje nije od presudnog značajna da li je ona uvučena ili ravna. S druge strane, mora se priznati da jeste teže, barem u početku.

Najpraktičnija poza za dojenje, dok ste jos u porodilištu, bilo da ste se porodili prirodno ili carskim rezom jeste biološka poza. Gravitacija pomaže bebinom jeziku da se opusti i da samim tim napravi bolji hvat.

Dolazak bebe kući suočava roditelje sa stvarnošću. Koliko god da ste se pripremali, čitali, slušali o tome, kada se sami nađete u toj situaciji sve će vam unekoliko ipak biti novo i nepoznato.

Zato opušteno i mirno prilazite svakom novom izazovu. Sa svih strana stizaće i dobronamjerni savjeti, ali ponašajte se shodno svom instinktu. Spomenimo i period „dobrih starih četrdeset dana babina“, koji već vjekovima postoji u mnogim kulturama, pa i kod nas. Taj period je oduvijek shvaćan kao vrijeme u kojem se mama i beba upoznaju, provode veliki dio vremena zajedno, dok im svi ugađaju, što i nije tako loše.

Imajte u vidu da je sisanje radnja kojom beba zadovoljava više svojih potreba: glad, žeđ, intezivnu potrebu za majkom i intezivnu potrebu za samim sisanjem.

Reagovati na prve signale

Ne zaboravite da treba reagovati na prve bebine signale da želi da sisa. Ne treba čekati da beba počne da plače, jer će se tada podići jezik na nepce, uznemiriće se i  biće joj teže da prihvati bradavicu.

Ukoliko je beba izašla iz porodilišta sa povišenim bilirubinom, vodite računa da je podojite češće tj. na dva sata, jer se bebe sa fiziološkom žuticom malo teže bude iz sna i mogu preskočiti podoj. Upravo dojenjem pospješujete brže spuštanje bilirubina na optimalan nivo.

Ne treba insistirati na podrigivanju. Pri dojenju se pravi vakuum između bebinog jezika, nepca, obraza i mamine bradavice i zato ne dolazi do gutanja vazduha.

– Da li čujete da beba guta mlijeko kad uhvati prvi put bradavicu?

– Da li osjećate “ispražnjenost” u grudima nakon bebinog sisanja?

– Da li beba ima šest do osam mokrih pelena?

– Da li beba ima neograničen pristup dojenju, to jest da li dobija da sisa kad to zatraži?

Ako je odgovor DA na sva četiri pitanja, možete da se opustite.

Ukoliko je odgovor NE na neko od ovih pitanja, konsultujte se sa patronažnom sestrom ili ljekarom. Nikako ne paničite jer rješenje sigurno postoji.

Ono sto je važno znati jeste da treba da izbjegavate bilo kakvu agresivnu masažu dojki. Masaža kojom se pravi jak pritisak na tkivo ne samo što nije djelotvorna, već može i da ošteti nježne mliječne kanale.

Ne očekujte da bebe sisaju i spavaju u razmjeri 15 minuta prema 3 sata. Nekada bebe vole da odspavaju na maminim ili tatinim grudima. Sve je to opravdano i normalno ako one tako “žele”. Nekada je “zagrljaj pola hrane”.

Idealna poza za dojenje je individualna, odnosno zavisi od mame i bebe. Može da zavisi od veličine grudi, načina porođaja… Najbolji položaj je onaj položaj koji je najudobniji za majku.

Mitovi o zabranjenoj hrani tokom dojenja

Sva hrana koju majka dojilja unosi (a da nije nezdrava poput brze hrane, alkohola, gaziranih sokova…) vrlo malo utiče na ukus mlijeka. Majčino mlijeko sadrži laktozu, koja ga čini slatkastim, pa mu je osnovni i najjači ukus uvijek takav.

Najčešće optuživane namirnice za promjenu ukusa i sastava mlijeka:

– Mahunarke – unose se u već prerađenom i za nas prilagođenom obliku. Majčino mlijeko sve hranljive sastojke crpi iz krvi, pa su proteini iz na primjer pasulja potpuno prerađeni kada dospiju u majčino mlijeko. Upravo zbog toga mahunarke ne mogu predstavljati bilo kakav problem.

– Citrusi takođe nijesu problematična grupa niti oni mlijeko čine kisjelim, samo ne treba pretjerivati u količini koja se konzumira.

– Jagode su voće kojeg se ne treba odricati, samo se potruditi da se nađu one neprskane.

– Začini kao što su biber, kari, cimet, pa i ljuta papričica gotovo su neprimjetni u vašem mlijeku, a ipak dovoljni da bebu izlože različitostima ukusa.

Ono na šta treba obratiti pažnju i ograničiti u svojoj ishrani odnosno ono na šta bebe reaguju su:

– Bilo koji multivitamin koji sadrži gvožđe ili samo gvožđe u vidu terapije. Bebama gvožđe može da smeta i ukoliko primijetite učestale grčeve, treba prekinuti unos gvožđa bar na neko vrijeme.

– Kravlje mlijeko i ostali mliječni proizvodi. Posljednjih godina oni su se pokazali prvi na listi problematičnih proizvoda u ishrani dojilja i neke bebe zaista burno reaguju. U svakom slučaju ograničiti unos ovih namirnica.

– Šećer u vidu kupovnih voćnih sokova, slatkiša, gaziranih napitaka. Neophodno je smanjiti unos ovih proizvoda na razumnu mjeru.

– Industrijske mesne prerađevine.

– Kofeinski napici – ne treba izbjegavati kafu ili čaj, ali ih svesti na šolju ili dvije dnevno.

Još neki poznati blokatori mlijeka koje bi bilo dobro izbjegavati su matičnjak, nana i žalfija.

Uživajte u hrani koja vam prija, a beba će svakako uživati u vašem mlijeku!

Uvijek će biti nedoumica i nesigurnosti majki koje doje, posebno na početku tog iskustva, ali je važno potražiti odgovore stručnjaka iz te oblasti.

U praktičnom priručniku za dojenje Philips Avent možete pročitati mnogo korisnih savjeta na ovu temu. Priručnik je sastavljen u saradnji sa savjetnicom za dojenje i zdravlje Vicki Scott.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply