Upornost mame Jovane se isplatila

Iako je oduvijek bila pobornica dojenja, Jovana je, prije nego što se ostvarila u ulozi majke, mislila da neće nikada uspjeti u tome. Bila je gotovo ubijeđena da neće moći da doji zbog uvučenih bradavica, a koliko je bila uporna potvrđuje činjenica da je danas iza nje godina i devet mjeseci ovog neprocjenjivog iskustva.  

„Porodila sam se carskim rezom u novembru 2019, beba je bila sitna, imala je nepuna tri kilograma i 50 centimetara. Pošto ju u prvim danima sve to išlo veoma teško, uz pomoc svoje divne medicinske sestre počela sam da se izmlazam. Mlijeko još nije krenulo i sve to je bilo veoma teško i bolno za mene. Sa druge strane, gledala sam cimerku iz bolnice, kojoj je kolostrum curio. Imala je toliko mlijeka da je mogla nahraniti polovinu beba iz porodilišta“, sjeća se Jovana.

Po izlasku iz bolnice, nabavila je električnu pumpicu i tada je, kako ističe, počelo putešestvije uspona i padova koje je trajalo naredna dva mjeseca.

„Bojim se da bi bilo predugo kada bih vam pisala šta mi se sve dešavalo u tom periodu. Zbog svega toga medicinska sestra, koja mi je bila podrška i ima toliko iskustva da je već pred penzijom, rekla je da sam za Ginisovu knjigu rekorda“, ističe Jovana.

U januaru je, prisjeća se, počela da doji koristeći vještačku bradavicu, a već treći dan beba je počela da odbija i takav način dojenja. Prva dva mjeseca, nije uspjela da je podoji nijedan put, već je hranila isključivo na flašicu, koristeći istovremeno i svoje mlijeko i dohranu.

„Danas, godinu i 9 mjeseci kasnije sisa sa tolikim zadovoljstvom. Oboje beskrajno uživamo u tome i ne želim da to uskratim bebi“, ponosna je Jovana.

Podršku je, kako dodaje, uvijek imala od majke, supruga, ali i od medicinske sestre čije je savjete slušala. Osim svih njih, veliku pomoć je dobila i od vršnjačkih savjetnica za dojenje udruženja Roditelji.

Nažalost, takav vid podrške, ističe Jovana, osim par izuzetaka, nije dobila od većine zdravstvenih radnika.

„U situaciji kada mi je nadolazilo mlijeko, a prirodno imam ogromne grudi, njih desetak me savjetovalo da se, kako rekoše, ne glupiram i da je bolje da mi uključe terapiju za prekid laktacije. Govorili su mi da moja ćerka neće biti ni prva ni posljednja koja će biti podignuta na formuli. Naravno, nijesam odustala i nijesam ih poslušala“, ispričala je Jovana.

Udruženje Roditelji objavljuje u toku Svjetske sedmice dojenja 10 priča majki koje su dojile ili su pokušale da doje djecu o tome koja im je podrška bila posebno važna ili ako je nijesu imale kakvu vrstu podrške su najviše priželjkivale. Tema ovogodišnje Sedmice dojenja je Zaštita dojenja: zajednička odgovornost, čija je ključna poruka da je dojenje od presudne važnosti za preživljavanje, zdravlje i dobrobiti svih, zbog čega je neophodno da bude zaštićeno u cijelom svijetu.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply