Čak devet odsto djece sa područja Zagreba ima anksioznost, a kod istog procenta njih je ustanovljena depresija. Neka od te djece imaju obje dijagnoze, a kod 14 procenata zapaženi su simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja. To su rezultati istraživanja koje je nedavno sprovedeno u glavnom gradu Hrvatske, na uzorku od 22 hiljade djece.
Autorka istraživanja prof. dr Gordana Buljan Flander, koja je na čelu Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, ističe da je mentalno zdravlje ovog dijela populacije dugo bilo zanemarena tema, ali se u vrijeme pandemije počelo više govoriti o tome.
“Napravila sam istraživanje na više od 22 hiljade djece. U Zagrebu je 90 hiljada djece i to je veliki uzorak. Rezultati su pokazali da veliki broj djece, njih 9 odsto, ima klinički značajnu anksioznost, isto toliko njih depresivnost, a to je na granici dijagnoze. Neka djeca imaju jedno i drugo, a 14 odsto djece ima klinički značajne simptome iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja”, navodi Buljan Flander, dodajući da je istraživanje obuhvatilo djecu iz osnovnih i srednjih škola.
Kako je istakla na okruglom stolu u organizaciji nedjeljnika Globus, rezultati pokazuju da više od 50 odsto djece ima osjećaj tuge, beznađa i praznine. Buljan Flander upozorava da isto toliko, odnosno polovina djece ima i smetnje koncentracije, a polovina djece preživljava slike stresnih događaja koji su im nametnuti.
„Strašno me zabrinjava što više od 70 odsto djece ima strah od neuspjeha, brige vezane uz neuspjeh, a to je posljedica nastave koja se održava online i u školi. Veliki i značajan broj djece ima brigu za život i zdravlje svojih bližnjih. Moram naglasiti da su djeca u Zagrebu imala i zemljotres, 82 odsto imalo je značajno iskustvo zbog toga. Ovi podaci trebaju da zabrinu ne samo nas stručnjake, nego i one koji donose odluke. A oni koji donose odluke trebaju da zaposle puno, puno više stručnjaka mentalnog zdravlja koji će toj djeci i mladima biti na raspolaganju“, naglasila je Buljan Flander.
Ona je upozorila i na porast nasilja prema djeci i mladima, kao i prema ženama tokom pandemije.
„Vrlo je važno znati da se pokazalo da u svim krizama, lokdaunima, nasilje prema djeci i mladima, prema ženama raste. Podaci MUP-a govore da je nasilje nad djecom u prvih pet mjeseci ove godine značajno poraslo u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine. Kaznena djela na štetu djece su u porastu za više od 30 odsto. Povreda djetetovih prava takođe bilježi rast više od 30 procenata, a seksualno zlostavljanje djece poraslo je gotovo – 70 odsto“, kazala je Buljan Flander, upozoravajući da klinička iskustva pokazuju da je sve veći broj seksualnog zlostavljanja baš ove godine. To, kako pojašnjava ona, znači da su djeca bila zatvorena sa svojim zlostavljačima i da su zlostavljači imali više prilika da zlostavljati svoje žrtve.
To opet, smatra ona, govori o tome da stručnjaci treba da budu edukovani kako da prepoznaju nasilje i da moraju biti angažovani u vrtićima, školama, savjetovalištima i domovima zdravlja.
Izvor: jutarnji.hr
