Ukoliko se ne riješi problem prekomjerne norme, školska godina u srednjim školama neće početi 1. septembra, kazala je predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević.

Ona je, gostujući u Jutarnjem programu RTCG, podsjetila da su predstavnici sindikata imali razgovore sa premijerom i Ministarstvom, ali kako nije bilo dogovora, došlo je do tužbe.

Podsjeća da je norma časova u osnovnom obrazovanju setom zakona iz 2017. godine umanjena za dva časa, sa 20 na 18.

„Za srednje obrazovanje ostala je ista od 20 do 22 časa. Najveći broj predmeta je sa 20 na 22 časa što se nikad nije desilo u školstvu. Mi radimo za istu zaradu veći posao. Opet ni to nije strašno. Neka radimo i četiri časa više u odnosu na kolege iz osnovne škole. Međutim, to je diskriminacija”, kazala je ona.

Ističe da su uputili inicijative Ministarstvu, poslaničkim klubovima, Odboru. 

„Mi nećemo dugo čekati, niti ćemo obnavljati inicijativu. Vjerovatno nećemo početi školsku godinu. Naši zahtjevi će biti da se izmijene dva člana iz zakona o gimnazijama i o stručnom obrazovanju kako bi se otklonila diskriminacija i kako bi se zaštitila prava zaposlenih. Ukoliko bi se vratila norma na 18 časova, kolege bi osigurale stabilan Ugovor o radu“, kazala je ona.

„U kontaktu smo sa svim srednjim stručnim školama i ako se ovo ne riješi ostaje ta opcija da škola ne počne”,kazala je Vukčević.

Prema njenim riječima, asistenti u nastavi moraju biti zaštićeni i moraju dobiti nadoknadu zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.

Školska godina u svim vaspitno – obrazovnim ustanovama počinje 1. septembra, a nastava je organizovana do sredine juna. Tu se, kako podsjeća Vukčević, ne završavaju obaveze zaposlenih, kako onih koji imaju ugovore na neodređeno, tako i onih koji su angažovani na određeno vrijeme, a među njima su i asistenti.

“Kada su u pitanju zaposleni na određeno, i oni su u školi do posljednjeg dana avgusta. Mi moramo da odradimo popravne ispite, ogromnu administraciju i tako dalje, sve to u junu i avgustu. To je objašnjenje zašto svi zaposleni moraju biti u školi do posljednjeg dana“, objašnjava Vukčević .

Ona ističe da su asistenti malo specifičniji u radu u školama i preškolskim ustanovama.

„Asistenti u školama zaista završavaju svoje obaveze onog dana kada se završi nastava, dok asistenti u predškolskim ustanovama rade i tokom juna, jula, avgusta jer vrtići rade cijele školske godine“, kazala je ona.

Vukčević objašnjava da su škole tokom cijele godine odrađivale propuštene dane septembra, zbog toga što je usljed pandemije školska godina počela 1.oktobra.

„Oni su dakle isto kao i mi odradili seprembar i njima se mora dati jul i avgust da bi stekli pravo na radne dane odmora i pravo na zaradu koja je odrađena za dane septembra“, kaže ona.

Ističe da imaju pravo na nadoknadu zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.

„Poslodavac je dužan da nadoknadi tu štetu ako nijesu stekli pravo na ugovor tokom jula. U svakom slučaju moraju biti zaštićeni”, kazala je Vukčević.

Ona kaže da je broj učenika sa posebnim potrebama ograničavajuća okolnost za ugovor za stalno kada je riječ o asistentima.

Izvor: RTCG