Svaki put kada dijete popije neki energetski napitak ono je u svoj krhki organizam unijelo ogromnu količinu kofeina, jednaku onoj koju sadrži nekoliko šoljica kafe. Uz to i nekoliko kašika šećera, koliko ih ima u svakoj od limenki, kod djece se mogu javiti promjene u ponašanju – razdražljivost, nervoza, anksioznost, ali i ubrzan rad srca. Zbog direktnog uticaja na kardiovaskularni sistem, uz fizičku aktivnost ili kombinovanje sa alkoholom, posljedice, kako upozoravaju stručnjaci, mogu biti daleko opasnije, što je potvrdio i nedavni, tragični slučaj iz Zagreba.

Bezazleno dječije druženje u Zagrebu, odlazak u bioskop i nakon toga trčanje po kvartu imalo je tragičan epilog – jedan trinaestogodišnji dječak je preminuo. Utvrđeno je da je te večeri konzumirao veću količinu energetskog pića, a obdukcija je pokazala da je imao urođenu srčanu manu. Taj događaj je osvijestio hrvatsku javnost, pa je pokrenuta inicijativa da se zabrani prodaja ovih proizvoda maloljetnicima, što su neke zemlje, poput Litvanija i Letonije, učinile još prije nekoliko godina.

Trend konzumiranja energetskih pića već godinama ne zaobilazi ni djecu u Crnoj Gori. Usljed često agresivnih marketinških kampanja, atraktivnih i usmjerenih ka mladima, vlada ubjeđenje da je riječ samo o osvježavajućim napicima. To, nažalost, misle i mnogi roditelji iako je na svakom od tih proizvoda, doduše veoma sitnim slovima, ispisano da se ne preporučuju djeci i trudnicama.

Zvaničnih podataka niti istraživanja o korišćenju ovih napitaka među mladima u Crnoj Gori nema, a podaci Evropske agencije za bezbjednost hrane od prije nekoliko godina pokazuju da energetska pića pije čak 30 odsto odraslih, 68 odsto adolescenata i 18 procenata djece ispod deset godina.

Opasne kampanje usmjerene ka mladima

Specijalista higijene dr Zorica Đorđević iz Društva za hranu i ishranu Crne Gore, zaposlena u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, upozorava da nije poželjno da djeca koriste bilo koju vrstu energetskih napitaka, ni u manjim količinama. 

„Prodaja ovih napitaka je marketinški orijentisana mladima između 18 i 30 godina, a proizvođači su im dali imena koja asociraju na snagu, moć, brzinu, nudeći na taj način stimulans od kojeg se čak i ”leti”. Oko njih se isplela mreža informacija koje sugerišu da se njihovom konzumacijom gube kilogrami, poboljšava mentalno stanje kao i sportske sposobnosti. Daju snagu, krila, energiju, osvježavaju, povećavaju koncentraciju, a na svakom proizvodu sitnim slovima su navedeni sastojci, kao i jedva uočljiv dodatak da se ne preporučuju veće količine napitka i da nije preporučljiv djeci”, ističe Đorđević.

Prema njenim riječima, svi ti napici imaju približno sličnu energetsku vrijednost od oko 45-50 kcal na 100 ml napitka i zbog toga što spadaju u zašećerene gazirane napitke se ne uklapaju u principe pravilne ishrane.

Energetski napici su, pojašnjava ona, osvježavajuća bezalkoholna gazirana pića, koja sadrže velike količine šećera, kofeina i još nekoliko sastojaka poput vitamina B grupe, nekih aminokiselina (taurin), D-glukuronolaktona i biljnih stimulanasa poput guarane.

„Djeci se ne preporucuju zbog velikog sadržaja kofeina i dodataka koji pojačavaju njegovo dejstvo na primjer taurina.  Kofein, kao sastojak kafe i čaja, je najčešće i najšire korišćena psihoaktivna supstanca, koja se koristi za suzbijanje pospanosti i psihičkog zamora. Osnovno dejstvo ovih supstanci je na sistem srca i krvnih sudova, na koncentraciju,  budnost i mentalne funkcije, tako da izazivaju ubrzan rad srca,  povećavaju  krvni pritisak, izazivaju nesanicu i uznemirenost”, upozorava dr Đorđević, dodajući da je efekat energetskih napitaka na budnost i koncentraciju, na raspoloženje i snagu posljedica visokog sadržaja kofeina.

Nedovoljno podataka za efekte u dječijem uzrastu

Stručno mišljenje Evropske uprave za bezbednost hrane (EFSA) je da količina od 3 mg na kilogram tjelesne mase, (oko 200mg za osobu od 70 kg, iz prosječno 3 šoljice kafe) ne predstavlja rizik po zdravlje, ali je, kako je istakla Đorđević, nedovoljno podataka za efekte u dječijem uzrastu.

„U većini energetskih napitaka kofein je prisutan do 320 mg u litru. Odrasla zdrava osoba koja unese jednu do dvije limenke, po onome što piše na deklaraciji proizvoda, ne izlaže se velikom riziku prekomjernog unosa kofeina, pod pretpostavkom da ga nije unosila i na drugi način, odnosno da nije pila kafu. U protivnom, kada se redovno unosi više kofeina, uz kombinaciju sa alkoholom, može doći do srčanih aritmija i maskiranja intoksikacije alkoholom“, rekla je Đorđević.

Kada djeca uzimaju energetski napitak, a inače ne konzumiraju velike sadržaje kofeina, mogu, kako je istakla, da imaju promjene u ponašanju što se manifestuje kroz razdražljivost, nervozu, anksioznost, ali i ubrzan rad srca.

„Energetska pića brzo i efikasno otklanjaju umor, djeluju stimulativno, smanjuju stres i potrebu za snom, a popularna su kod mladih, ali i kod odraslih, prezaposlenih i sportista. U kombinaciji sa alkoholom ili drogama, samo kratkoročno izazivaju željeni efekat, dok dugoročno mogu da dovedu do drhtavica, oduzetosti i mišićne slabosti, nesvestice, pospanosti, nervoze, lupanja i ubrzanog rada srca, mučnine, povraćanja, glavobolje, grča bronhija, teškog disanja“, navodi Đorđević.

Sporne količine

Iako su sličnog ukusa kao obična osvježavajuća pića, energetska sadrže tri specifična sastojka, koji su pojedinačno ili zajedno prisutni u znatno većoj količini nego u ostalim namirnicama.

Đorđević objašnjava da ih to i čini potencijalno opasnim, a sastojci su kofein, taurin i D-glukuronolakton.

“Iako ni za jednu od tri sporne supstance nije dokazano da je štetna, ne smijemo zaboraviti Paracelzusov princip da količina supstancu čini toksičnom. Shodno tome, moramo imati na umu da su i doze sastojaka u energetskim napicima značajno veće nego što ih unosimo kroz ishranu i da je u dječijem uzrastu rizik daleko veći“, kazala je Đorđević.

Kako je istakla, nauka još ne raspolaže podacima o dnevno prihvatljivim dozama kod djece koje se smiju unositi bez posljedica na zdravlje kombinacija kofeina, taurina i D-glukuronolaktona, pa svuda u svijetu stručnjaci savjetuju oprez prilikom konzumiranja.

Iz tog razloga, prema riječima dr Đorđević, na svakom pakovanju energetskog napitka i stoji upozorenje da nije za djecu i trudnice.

Upozorava da ovi napici ne smiju da se koriste za nadoknadu tečnosti nakon intenzivnog vježbanja, jer mogu da izazovu akutnu dehidriranost sa opasnim posljedicama.

Rizik predstavlja kombinovanje sa alkoholom, psihoaktivnim supstancama (amfetaminima, ekstazijem…)  što ostavlja neželjene, uglavnom teške i ozbiljne posljedice, ističe Đorđević.