Novi načini borbe protiv polenskih alergija

Savremeni pristup u borbi protiv polenskih alergija kod djece podrazumijeva i primjenu vakcina. Riječ je o stimulišućoj imuno terapiji koja se razlikuje od klasičnih vakcina i po dejstvu i načinu primjene. Pacijentima se u kontinuitetu daju određene male doze alergena, organizam time stiče otpornost, a nuspojava nema.

Prema riječima pedijatra dr Vjere Janković iz ordinacije Dr Mica, hiposenzibilizacija predstavlja specifičnu metodu liječenja u alergologiji, gdje se doziranjem manjih količina postiže tolerancija na zadati alergen, nakon čega organizam reaguje smanjenim simptomima.

Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti ona je navela da je takozvana vakcina protiv alergije zaista terapija koja djeluje na uzrok, a ne na simptome, kako smo i navikli primjenom raznih medijkamata i preparata kod pacijenata koji imaju alergije.

„Ta terapija je dugo aktuelna, ali ne možda poznata. Postoje određene kategorije, pa i kod djece, koja su kandidati za ovakvu vrstu terapije. Kod djece je osnovni uslov uzrast. Može se primjenjivati poslije pete godine, mada polenska alergija se inače i ne javlja kod male djece. Počinje najčešće baš u kasnijem predškolskom ili ranom školskom uzrastu. Takođe, mora se jasno utvrditi na šta je dijete alergično“, ističe Janković.

Uslov da se pristupi ovoj vrsti terapije, kako bi bila efikasna, je da dijete ima problema zbog jedne, eventualno dvije vrste alergena.

„Najčešće je to polen. , a manji efekti se postižu ako je neko alergičan na mnoge vrste polena, a u isto vrijeme i na grinje, buđ, duvanski dim ili dlaku životinja“, navodi Janković.

Takozvana vakcina protiv slergija je dugotrajnija terapija, koja ne izaziva nikakve nuspojave, a vremenom dovodi do tolerancije.

„ U prosjeku traje tri do pet godina. To znači da se počinje sa manjim dozama alergena, koji se postepeno povećavaju. Poslije određenog vremena dostiže se maksimalna doza. Efikasnost je baš velika, kada imamo zadovoljene sve uslove i izdrživo tu kontinuiranu terapiju u trajanju tri do pet godina“, rekla je Janković i dodala da je jedan od uslova i da pacijent tokom godine ima tegobe koje traju otprilike dva mjeseca u kontuinuitetu.

Kako je navela, iako su simptomi slični nije teško razlikovati alergije od prehlada.  

„Specifični simptomi alergije na polen su zapušenost ili sekrecija iz nosa, svrab, sekrecija iz očiju, kijavica…Sve to može da postoji i kod prehlade ali je za nju karakteristična i blago povišena temperatura i malaksalost. To traje nekoliko dana i kao i svaki virus prođe, dok simptomi alergije ne prolaze već traju dok god ima izazivača u okolini“, kazala je Janković.

Kod osoba koje imaju alergijsku konstituciju, alergije se mogu različito ispoljiti u različitim uzrastima.

„Dijete tokom prvih nekoliko godina života obično i nema alergijsku kijavicu. U ranom uzrastu alergijska konstitucija se manifestuje ekcemom ili bronhitisom, a tek kasnije nastupa alergijski rinitis. Dešava se da osobe koje imaju alergijski rinitis mogu vremenom da dobiju i astmu. Trudimo se upravo ovim vakcinama da naši pacijenti od malena steknu toleranciju na alergene i na taj način da spriječimo da se  alergija pretvori u nešto drugo“, naglasila je Janković.

Ona je pojasnila da nakon primjene vakcine nema nuspojava, jer se kapljice alergena stavljaju pod jezik, pa su reakcije izbjegnute i samim načinom davanja.

Izvor: TV Vijesti

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply