Predškolci u ulozi malih baštovana

Kreativna školica Manjana organizovaće od 15. februara projekat Dnevnik malog baštovana, za djecu uzrasta od 4 do 6 godine.

Iz Manjane najavljuju da će ta školica trajati do kraja jeseni, sve dok se proces proizvodnje povrća i voća ne završi, a za radove u bašti biće zadužena djeca. Časovi će biti organizovani jednom sedmično u trajanju od jednog sata u bašti Montenegro Green Education koja se nalazi na Zabjelu u Podgorici.

Sve dodatne informacije o školici Dnevnik malog baštovana mogu se dobiti na FB stranici Kreativna školica Manjana, kao i na Instagram profilu montenegro_greeneducation. Prijave (ime i prezime djeteta/ roditelja, broj telefona roditelja) treba poslati na mail adresu [email protected]

Prošla godina nas je, kako navode u kreativnoj školici Manjana, naučila da proizvodnja hrane treba da bude prioritet življena ljudi na našem području.

Mali baštovani će u školici prolaziti kroz proces proizvodnje biljaka – povrća i voća, a time će aktivirati sve zone u rastu i razvoju. Cijena školice je 30 eura mjesečno.

1. Uključuju se sva čula

Djeca najbolje uče kada koriste sva čula. U bašti će dodirnuti zemlju i sjeme, uočiće razlike između biljaka u boji i veličini, osjetiće različite mirise, čuće zvuke insekata. Što je veća interakcija djeteta sa svijetom koji ga okružuje, biće veće i njegovo životno iskustvo, a samim tim i bogatiji rječnik kojim će se dijete izražavati i svoja iskustva dijeliti sa svijetom.

2. Razvija se fina motorika

Igranje zemljom, sađenje, zalivanje, čupanje korova stimulišu koordinaciju pokreta šake i vezu oko – ruka. Baveći se aktivnostima koje razvijaju finu motoriku, dijete će doživljavati svijet oko sebe čulom

dodira, pa će tako vlastitim iskustvom naučiti šta je teško-lako, malo-veliko, glatko-hrapavo, hladno- toplo.

3. Posmatraju se prirodni procesi

Baštovanstvo je divan uvod u svijet nauke, posebno botanike, biologije i hemije. Kada dijete posije prvo sjeme, zanimaće ga šta će se kasnije desiti i praviće svoje hipoteze. Nesvjesno će učiti osnove prirodnih procesa, kruženje materije i protok energije u prirodi. Uočiće značaj insekata i glista u baštovanstvu i shvatiće da je u prirodi sve povezano. Posmatrajući svakodnevno rast mladih biljaka, naučiće kako biljke funkcionišu i zašto su važne za život svih nas.

4. Uči se matematika

Prepoznavanje biljaka na osnovu izgleda i povezivanje sa imenom je odlična igra memorije. Identifikacija oblika je uvod u geometriju. Pored toga, djeca će upoređivati veličine, brojati sjemena, latice na cvijeću, mjeriće dubinu sadnje i porast biljke. Sve je to matematika u praksi.

5. Zajednička aktivnost za cijelu porodicu

Rad u bašti može postati porodična tradicija koja okuplja cijelu porodicu svake godine u isto vrijeme. Roditelji i djeca, mala ili velika, provešće kvalitetno vreme u timskom radu, donosiće zajedničke odluke, kasnije možda i svi učestvovati u pripremi hrane.

6. Stiču se zdrave navike u ishrani

Bilo da je u pitanju sadnja salate, berba voća ili čišćenje graška, kada uključite djecu u te aktivnosti, oni će sigurno poželjeti da probaju hranu koju su pripremili. Kada shvate kako nastaje biljna hrana, shvatiće i važnost zdrave ishrane.

7. Uči se strpljenju, odgovornosti, planiranju i organizaciji

Uzgajanje biljaka je proces za koji je najvažnije strpljenje, dok čekaju da sjeme proklija i da njihova biljka poraste. Vodeći računa o svom zasadu, postaju odgovorni. U planiranju i organizaciji, roditelji će im pomoći u popunjavanju njihovog zajedničkog dnevnika tako da mogu da bilježe sve planirane aktivnosti, i sva zapažanja u vezi sa promjenama koje vide.

8. Stiče se svijest o značaju zaštite životne sredine

Djeca u bašti brzo shvate zašto je važna briga o životnoj sredini i planeti Zemlji. Čuvanjem prirode, njihove biljke će biti veće i zdravije. To je odlična prilika da djecu naučite šta su pesticidi, štetočine, kompost, zagađenje i reciklaža.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply