Zbog pandemije djeca neuhranjena, prognoze zabrinjavajuće

Foto: Ilsutracija

Širom svijeta zbog koronavirusa i uvedenih restrikcija, mnoge zajednice koje se bore s glađu dovedene su do ivice izdržljivosti. Izolovana sela više nemaju pristup hrani ni medicinskoj njezi. Glad povezana s koronavirusom dovešće do smrti oko 10.000 djece mjesečno u toku prve godine pandemije, upozorava UN.

Osim toga, više od 550.000 djece svakog mjeseca, prema procjenama UN-a, neuhranjeno je zbog čega su im udovi natečeni, a trbusi naduti. Takvo stanje može trajno oštetiti fizičko i psihičko zdravlje djeteta i individualne tragedije pretvoriti u generacijsku katastrofu.

“Efekti krize pandemije na dostupnost hrane odražavaće se tokom mnogo narednih godina”, očekuje Francesco Branca iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Za djecu iz afričke države Burkine Faso dolaze teška vremena. Dugo iščekivanje žetve dovodi do mnogo veće rasprostranjenosti gladi nego ikad do sada, piše AP.

Tamo je, na primjer, jedno od pet djece hronično neuhranjeno. Cijene hrane su porasle, a 12 od 20 miliona stanovnika ne jede dovoljno.

Glad već muči Habouea Solanga Bouea, bebu iz Burkine Faso koja je ovog mjeseca izgubila pola svoje kilaže, odnosno 2,5 kilograma. Njeni roditelji prodaju povrće, no kako su pijace zbog koronavirusa zatvorene, ne mogu je više prehraniti. I njena majka je neuhranjena.

Yakouaran Boue, njen tata, prodavao je luk na pijaci, koja je zbog koronavirusa zatvorena.

“Brine me jer ove godine nećemo imati dovoljno hrane da je nahranimo. Bojim se da će umrijeti”, rekao je on za AP.

Ove godine će doći do globalne nestašice hrane

Od Latinske Amerike do Južne Azije i subsaharske Afrike više ljudi nego ikada do sada suočiće se s budućnošću u kojoj neće imati dovoljno hrane.

U aprilu je direktor organizacije World Food Program David Beasley upozorio da će zbog koronavirusa ove godine doći do globalne nestašice hrane “biblijskih razmjera”. Postoji nekoliko faza nedovoljnog pristupa hrani. A nestašica hrane se proglašava kada više od 30 odsto ljudi nema dovoljno hrane.

UN je procijenio da je u februaru jedno od troje ljudi u Venezueli bilo gladno zbog inflacije koja je plate učinila bezvrijednim. A onda je došao koronavirus.

“Roditelji djece su bez posla. Kako će prehraniti djecu?”, rekla je za AP Annelise Mirabal koja radi u fondaciji koja pomaže neuhranjenoj djeci u venezuelanskom gradu Maracaibo, koji je najpogođeniji koronavirusom u ovoj zemlji.

Ovih dana dolaze im djeca migranata koji se vraćaju u Venezuelu iz Perua, Ekvadora ili Kolumbije gdje su ostali bez posla. Dolaze im i djeca migranata koji su i dalje u inostranstvu te nemaju novca koji bi poslali kući.

“Svakog dana nam dolaze neuhranjena djeca”, rekao je doktor Francisco Nieto koji radi u saveznoj državi Tachira.

Međunarodne organizacije traže 2,4 milijarde dolara za hranu

Porast dječjih smrti dovešće do globalnog nazatka prvi put nakon nekoliko decenija. Smrtnost djece mlađe od pet godina od 1980. godine bila je u stalnom padu. Godine 2018. umrlo je 5,3 miliona djece mlađe od pet godina širom svijeta. Oko 45 odsto smrti bilo je povezano s neuhranjenošću.

Čelnici četiri međunarodne organizacije – WHO, UNICEF-a, World Food Programa i Food and Agriculture Organization – zatražili su najmanje 2,4 milijarde dolara za hranu.

“Čak i više od novca potrebno je da se ublaže restrikcije kretanja tako da porodice mogu tražiti medicinsku pomoć”, rekao je Victor Aguayo, direktor UNICEF-ovog programa za prehranu. Dodao je i kako dolazi do ukidanja programa poput dostave tableta vitamina A, a one su ključne za ojačavanje imuniteta.

Ograničeno kretanje ugrožava pristup pomoći

U Avganistanu, na primjer, ograničeno kretanje onemogućuje mnoge porodice da svoju neuhranjenu djecu dovedu u bolnicu gdje mogu dobiti hranu i pomoć. U bolnicu Indira Gandhi u glavnom gradu Kabulu došlo je tek troje ili četvoro neuhranjene djece od pandemije. U normalno vrijeme u bolnici je bilo deset puta više neuhranjene djece.

“Prevoz između Kabula i provincije nije više regularan, a i ljudi se boje koronavirusa”, rekao je doktor Nematullah Amiri iz bolnice Indira Gandhi.

Prema saznanjima organizacije Médecins Sans Frontières, slična situacija je i u mnogim drugim zemljama.

Avganistan se sada nalazi u crvenoj zoni gladi. Od januara do danas došlo je do porasta neuhranjenosti djece s 690.000 na 780.000. Cijene hrane porasle su za više od 15 odsto. A predviđa se da bi 13.000 djece mlađe od pet godina moglo umrijeti u Avganistanu.

Četvoro od desetoro djece u Avganistanu nije razvijeno u skladu sa svojim uzrastom što je posljedica jeftine ishrane krompirima i žitaricama.

U Jemenu bi moglo doći do porasta neuhranjenosti djece od 20 odsto

I u Jemenu su ograničenja kretanja dovela do nedostupnosti humanitarne pomoći. Osim toga, u ovoj najsiromašnijoj arapskoj zemlji došlo je i do prestanka snabdijevanja i finansiranja međunarodnih agencija. UNICEF predviđa da bi u ovoj zemlji moglo doći do porasta u broju neuhranjene djece za 20 odsto, odnosno da bi do kraja godine 2,4 miliona djece moglo biti neuhranjeno.

Fatma Nasser, majka 7-mjesečne bebe koja je preminula od neuhranjenosti u okrugu Hajjah u Jemenu, živi od jednog obroka dnevno. Njen suprug koji je ribar ostao je bez posla nakon što su zbog koronavirusa zatvoreni putevi prema moru.

Subsaharska Afrika je najpogođenija glađu

Najpogođenija glađu još uvijek je subsaharska Afrika. U Sudanu 9,6 miliona ljudi živi od obroka do obroka.

Zatvaranja i zabrane kretanja širom sudanskih provincija, kao i u ostatku svijeta, doveli su do gubitka posla za milione. Lanci nabavke su prekinuti, a restrikcije javnog prevoza dovele su do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji.

“Nikad nije bilo lako, ali sada umiremo od gladi, jedemo travu i korov, samo biljke iz zemlje”, rekao je Ibrahim Youssef, direktor kampa Kalma za raseljene osobe u Darfuru.

Puno prije pandemije sudanska ekonomija bila je razorena, a sadašnja prelazna vlada bori se da situaciju dovede u red. Osim toga, stanje dodatno pogoršavaju prirodne katastrofe. U poređenju sa prošlom godinom, proizvodnja žitarica pala je za 57 odsto. I to ponajviše zbog sezonskih poplava i štetočina. A rojevi pustinjskih skakavaca raširili su se u tri sudanske provincije i prijete dodatnim štetama na poljima.

U najsiromašnijim djelovima Sudana porodice jedu po jedan obrok dnevno

Najviše su pogođene raseljene osobe u provincijama Darfur, Kassala i Kordofan, gdje najsiromašniji jedu po tek jedan obrok dnevno.

“Nemam osnovno što je potrebno za preživljavanje. A to znači da ne može preživjeti ni deset ljudi koji računaju na mene”, rekao je 67-godišnji poljoprivrednik Zakaria Yehia Abdullah iz zapadnog Darfura koji nije bio na polju od aprila zbog uvedenih mjera ograničenja kretanja i napada lokalnih pobunjeničkih grupa.

Prije pandemije njegova je porodica imala tri obroka dnevno. Sada samo ujutro jedu vodu pomiješanu sa žitaricama. Kaže da se na licima njegove djece vidi glad.

Ljudi umiru zbog neuhranjenosti

U kampu Krinding zbog neuhranjenosti devet ljudi je umrlo, od toga četvoro novorođenčadi i petoro odraslih. Prije dva mjeseca ljudi tu nijesu umirali od neuhranjenosti.

Kako bi se ublažila kriza, vlast je uz pomoć Svjetske banke osigurala 1,9 milijardi dolara za porodice kojima je pomoć najpotrebnija.

I u Burkini Faso restrikcije se u vidu rastuće krize nedostatka hrane već osjećaju. S pojavom pandemije, vlasti su zatvorile pijace, ograničile kretanje i ukinule javni prevoz, zbog čega je otežana prodaja i kupovina hrane.

I dok u iščekivanju žetve u oktobru smrti povezane s neuhranjenošću rastu, doktori i humanitarni radnici tvrde kako je ova godina gora nego ikad. Na mapi gladi World Food Programa, skoro cijela Burkina Faso je u crvenoj zoni.

Povećava se broj neuhranjene novorođenčadi

Čak i u provinciji Tuy, koja proizvodi najviše kukuruza u cijeloj zemlji, hrana ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. U Tuyu se od marta do aprila broj neuhranjene novorođenčadi povećao za 40 odsto, što znači da su majke najvjerojvatnije bile neuhranjene u toku trudnoće.

Smrt djece zbog nehranjenosti takođe je u porastu. Prije pandemije, u Tuyu je prosječno godišnje od neuhranjenosti umiralo 19 djece. Ali u prvih pet i po mjeseci ove godine do sada je od neuhranjenosti u glavnoj bolnici ove provincije u gradu Hounde umrlo do 20 djece.

Ernestine Belembongo, 37-godišnji trgovac koji drži štand na pijaci u Houndeu, sedmicama nije mogao ni prodavati ni kupovati hranu. Tako da od marta nije imao ni ribe ni mesa za svoje petoro djece. Njegova trogodišnja kći gubi na kilaži. I premda je većina mjera ograničenja sada već ukinuta, porodica se i dalje hrani žitaricama.

“Zabrinut sam zbog mršave sezone. Imam mnogo djece, a nemam novca”, rekao je.

Izvor: Index.hr

Leave a Reply