Šta treba da znate o simptomima bolesti štitne žlijezde kod djece

Foto: Ilustracija

Bolesti štitne žlijezde najčešće su prisutne kod odraslih, ali ih mogu imati i djeca, čak i novorođenčad. Postoje dva glavna tipa poromećaja rada štitne žlijezde – hipotireodizam (usporen rad štitne žlijezde) i hipertireodizam (ubrzan rad štitne žlijezde).

Hipofiza u mozgu kontroliše rad štitne žlijezde. Ona proizvodi hormon koji stimuliše štitnu žlijezdu (TSH).

Pedijatrijski endokrinolog sa Northwell Health-a u Njujorku, doktor Graeme R. Frank, kaže da ako hipofiza osjeti da nivo hormona štitne žlijezde nije dovoljan onda ona stvara više TSH kako bi stimulisala štitnu žlijezdu da ga proizvodi.

“Visoki nivoi TSH mogu značiti da štitna ne proizvodi dovoljno hormona štitne i to je stanje koje se zove hipotireodizam. Niski nivoi TSH mogu značiti da štitna proizvodi previse hormona i to stanje se zove hipertireodizam”, pojašnjava on.

Kod djece je prisutniji usporen rad štitne žlijezde nego ubrzan. Netretirano stanje štitne žlijezde može dovesti do mnogobrojnih simptoma. Ako hipotireodizam kod djece ostane neotkriven može izazvati nepovratano slab rast – zato je važno uspostaviti dijagnozu na vrijeme.

Bolesti štitne žlijezde kod odojčadi

Kada se beba rodi u toku 48 sati od rođenja joj se uzima uzorak krvi iz pete kako bi se uradile pretrage za različite bolesti, između ostalog i za urođeni hipotireodizam.

Urođeni hipotireodizam se mora liječiti već od prve dvije sedmice života.

“To je razorno stanje ako se ne prepozna jer mozak koji se razvija u prve dvije do tri godine života kritično zavisi od hormona štitne žlijezde”, objašnjava dr Frank.

Pedijatrijski endokrinolog i pomoćnik kliničkog direktora pedijatriske endokrinologije na Johns Hopkins-u dr Kristin Marie Arcara kaže da ukoliko se urođeni hipotireodizam ne otkrije i ne tretira to može imati ozbiljne posljedice kao što su slab rast i kašnjenja u razvoju.

Djeca sa urođenim hipotireodizam uglavnom piju terapiju tokom cijelog života.

Simptomi hipotireodizma

Tokom razvoja u kasnijim godinama, bolesti štitne žlijezde mogu se manifestovati brojnim simptomima. Kod mlađe djece, njaznačajniji simptom hipotireodizma je nedovoljan rast. Drugi simptomi mogu biti zatvor, stalan osjećaj hladnoće čak i kada je toplo vrijeme, dobijanje na kilaži, suva koža, gruba kosa i letargija.

Dr Frank kaže da u ekstremnim slučajevnima djeca mogu imati povišen holesterol, koji je kako, kaže moguće potpuno vratiti u normalu nakon što se počne liječiti štitna.

Djevojčice koje su prošle kroz pubertet mogu imati neredovne cikluse ukoliko ne liječe usporen rad štitne žlijezde.

“Takođe, može izazvati kašnjenje puberteta”, kaže klinički saradnik na pedijatijatrijskom odjeljenju endokrinologije u Johns Hopkins University School of Medicine, doktorka Yasmin Akhtar.

Simptomi hipertireodizma kod djece

Doktorka Arcara kaže da su simptomi hipertireodizma mnogo uočljiviji kod djece.

“Volim da ih upoređujem sa simptomima pijenja previše kafe”, kaže ona. Šta to znači? Djeca mogu imati drhtavicu, da se tresu, brze otkucaje srca, dijareju, gubitak na kilaži, imaju poteškoće u koncentraciji, teško zaspijevaju i imati slabu koncentraciju u školi. Nekada dijete može biti pogrešno dijagnostikovano ADHD sindromom”, dodaje dr Arcara.

Kako se bolesti štitne žlijezde detektuju kod djece

Da bi se provjerila funkcija štitne žlijezde radi se test iz krvi, ali to nije dio rutinske krvne slike.

Zato djeca treba da idu na redovne kontrole od djetinjstva pa sve kroz tinejdžerski period.

“Vaš pedijatar radi veoma važne stvari poput praćenja rasta i dobijanja na kilaži i mogu da primijete kada se dese suptilne promjene u kilaži ili rastu koje bi mogle biti signal da se nešto događa”, kaže dr Arcara. Dodaje da oni takođe rade preglede i mogu da primijete neke stvari poput uvećane štitne žlijezde zbog čega mogu tražiti dodatne pretrage.

Roditelji mogu da iznesu svoje brige pedijatru ako primijete neke simptome ili ako i oni sami imaju istoriju bolesti štitne žlijezde.

“Ako imate srodnika prvog stepena koji ima usporen rad štitne žlijezde imate veće šanse da i vi razvijete takvo stanje u nekom periodu vašeg života”, kaže dr Frank.

Ako rezultati testa štitne žlijezde nijesu dobri onda pedijatar šalje dijete kod pedijatrijskog endokrinologa.

Liječenje bolesti štitne žlijezde

Iako bolesti štitne žlijezde zvuče strašno, dobra vijest je da se one liječe.

Hipotireodizam se tretira levotiroksinom, sintetičkim oblikom hormona štitne žlijezde koji se pije jednom dnevno i generalno nema nikakvih neželjenih efekata.

“Veoma dobro se toleriše i djeca nastavljaju da žive normalno svoje živote dokle god redovno piju terapiju”, kaže dr Arcara.

Ključ je utvrditi adekvatnu dozu.

“To je jedna od rijetkih stvari u endokrinolokijii koju možemo precizno dozirati”, kaže dr Frank. Doktori prate nivoe hormona štitne žlijezde nakon nekoliko sedmica uzimanja lijeka kako bi utvrdili da li su u okvirima referentnih vijednosti – ukoliko nijesu, koriguju dozu u skladu sa tim.

Često se dešava da kada im se uspostavi dijagnoza djeca imaju hipotireodizam cijelog života. Dr Arcara kaže da neka djeca mogu imati prolazni tip bolesti koji se može vremenom riješiti.

“To je nešto što će doktor procijeniti, da li da ukidaju pacijentu terapiju kako bi vidjeli ima li trajnu ili prolaznu bolest štitne žlijezde”, kaže ona.

Liječenje hipertireodizma je malo komplikovanije i postoje tri opcije. Postoji tretman radioaktivnim jodom, a druga opcija je antitiroidni lijek koji usporava rad štitne žlijezde. U oko 25 odsto slučajeva, pacijenti će prestati sa terapijom poslije oko dvije godine, objašnjava dr Frank. Ovaj tretman može imati neželjene efekte –  osipe po koži, bol, bolove u zglobovima, disfunkciju jetre i nizak nivo bijelih krvnih zrnaca.

Treća opcija je operacija i vađenja štitne žlijezde.

Izvor: Parents.com

Leave a Reply