Preporuke Zavoda za školstvo za rad s djecom i učenicima nakon otvaranja vrtića i škola

Ilustracija

Zavod za školstvo pripremio je dokument Pedagoško–psihološke i organizacione preporuke za rad s djecom i učenicima nakon otvaranja vrtića i škola čija je namjena da, kako su kazali, pomogne rukovodećem, nastavnom i stručnom osoblju da se efikasno pripreme i odgovore na potrebe djece, učenika i zaposlenih po povratku u vrtiće i škole.

“Situacija socijalne i fizičke  izolacije koju smo svi iskusili je bila specifična: djeca su bila uz roditelje i bliske osobe, većina je provela izolaciju uz dobre podsticaje za učenje, igru, komunikaciju. Ipak, to nije moglo nadoknaditi odvojenost od vršnjaka, vaspitača, nastavnika i drugih važnih odraslih osoba. I odrasli su bili odvojeni od osoba koje su im važne, s kojima se ispomažu, dijele brige, sarađuju, druže se”, navode iz Zavoda za školstvo.

Poslije nekoliko mjeseci prekida uobičajenog školskog života, većina učenika će željeti da se vrati vršnjacima, nastavnicima i školskim aktivnostima kažu iz Zavoda i dodaju da će biti i onih koji se tome baš i ne raduju. Smatraju da fokus u radu s njima prvih dana ne treba da budu striktno aktivnosti iz kurikuluma već da je važnije da se neko vrijeme posveti podršci svima njima, da osjete da su uključeni i prihvaćeni, da ih zainteresuju aktivnosti i da u njima koliko je moguće aktivno učestvuju.

Iz Zavoda kažu da će nekoj djeci biće potrebna i individualna podrška nastavnika ili stručnog saradnika da se osjete sigurnima, shvaćenima, emocionalno stabilnim i spremnijima za redovne aktivnosti.

“Ovo je veoma važno jer smo svjesni činjenice da promjene u ponašanju pojedine djece i učenika mogu biti posljedica stresa i izolacije. Tu prije svega mislimo na to da je prirodno da su se, posebno djeca predškolskog uzrasta, izolovani od svojih vršnjaka i igre nekoliko mjeseci, našli u svojevrsnoj regresiji, odnosno da im se mogao desiti kraći razvojni zastoj ili regresija (povratak) na već prevaziđena razvojna ponašanja i navike”, pojašnjavaju oni.

U  tom kontekstu, navode iz Zavoda, može se pojaviti i strah od odvajanja od roditelja, pri povratku u vrtić ili školu. Isto tako, očekivano je i da su mogle oslabiti neke već stečene navike (npr. higijena tijela, ritam ishrane i spavanja), kao i radne navike u kući i školi.

Prema njihovim riječima, adolescenti, čiji su socijalni motivi posebno snažni, doživljavali su odvojenost od vršnjaka s osjećanjima ljutnje, razočarenja, uznemirenosti, povredljivosti, depresivnosti. Za njih je, kažu iz Zavoda, prilično tipično da su skloni potcjenjivanju rizika, pa i u aktuelnoj situaciji. Navode da adolescenti znaju da je opasnost od infekcije realna, ali da su istovremeno ubijeđeni da se njima to ne može desiti i da to utiče i na manje neophodnog opreza i čuvanja sebe i drugih.

Nakon dužeg perioda odsustva iz učionice, navode iz Zavoda, motivacija za učenje je promijenjena.

“Drugačiji je bio način, ritam rada, pravila, komunikacija, očekivanja. Očekivano je neki učenici, usljed nesigurnosti, promijenjenih rutina, u strahu od neuspjeha počinju da izbjegavaju obaveze u vezi sa školom“, pojašnjavaju oni.

U dokumentu se predlažu aktivnosti za prve dane djece u vrtiću, ali i buduću organizaciju života, rada, boravka i učenja u ovom okruženju. Fokus je, kako kažu, na kreativnom, pozitivističkom, konstruktivnom i sveobuhvatnom procesu adaptacije, obnavljanju i osnaživanju ranije usvojenih, odnosno sticanju novih socijalizacijskih vještina, rutina i pravila zajedničkog življenja, lične i kolektivne, higijene prostora, vještina samopomoći, upravljanja emocijama, ponašanjem, odnosno, osamostaljivanja.

“Sve vrijeme se vodi računa o posebno ranjivoj djeci i učenicima, kao i onima koji su imali „bliski susret” s virusom Covid 19. Ukazuje se da je važno organizovati dopunske ili tzv. „hvatajuće“ (engl. catch up) sadržaje, časove za djecu kojoj je to potrebno da bi održala kvalitet znanja”, navode iz Zavoda za školstvo.

Izradom dokumenta je rukovodio Radoje Novović, načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema. U izradi dokumenta su učestvovali Anđa Backović, Fran Vuljaj i Nađa Luteršek iz Zavoda za školstvo, Tamara Milić iz Ministarstva prosvjete i Zorica Minić iz Ispitnog centra.

Od naredne sedmice počinju da rade vrtići

Leave a Reply