Na 42. mjestu indeksa dječijih prava na kojem su 182 zemlje

Crna Gora se nalazi na 42. mjestu globalnog indeksa za dječja prava međunarodne organizacije KidsRights, koji je obuhvatio 182 svjetske države, a od pet oblasti koje se vrednuju, najboji rezultat je ostvarila u oblasti zdravstvene zaštite djece.

KidsRights indeks je godišnji globalni indeks koji objavljuje istoimena fondacija, a prikazuje kako se države pridržavaju ostvarivanja prava djeteta i kako su opremljene za poboljšanje stanja u toj oblasti.

“Ovaj tip istraživanja i rangiranja inicijativa je KidsRights fondacije, u saradnji sa Erasmus univerzitetom u Roterdamu Erasmus School of Economics i Međunarodnim institutom za društvene studije”, objavljeno je na sajtu institucije Ombudsmana.

Navodi se da je u indeksu KidsRights 2020, Island na prvom mjestu kao zemlja u kojoj su dječja prava najbolje zagarantovana, slijede Švajcarska i Finska, dok se Čad, Afganistan i Sijera Leone nalaze se na dnu indeksa.

Među prvih deset zemalja koje na najbolji način omogućavaju ostvarivanje prava djeteta nalaze se i Švedska, Njemačka, Holandija, Slovenija, Tajland, Francuska i Danska.

Crna Gora se našla u društvu Grčke i Katara, koji su na 40. odnosno 41. mjestu, kao i Perua, Mađarske, koji su 43. i 44. rangirani.

Dodaje se da je ukupni rezultat jedne zemlje za KidsRights indeks izračunat kao geometrijski prosjek rezultata pet domena.

“Svaki domen ima istu težinu. Rezultati za svaki domen izračunavaju se kao prosječna vrijednost indikatora”, navodi se na sajtu.

Prvi i jedini globalni indeks za dječja prava sastoji se od pet domena, odnosno oblasti, i u okviru njih 20 indikatora.

Prvi domen je pravo na život, čiji su indikatori stopa smrtnosti manja od pet odsto na rođenju, očekivano trajanje života na rođenju i koeficijent smrtnosti majki.

Drugi domen je pravo na zdravlje, čiji su indikatori procenat mlađih od pet godina koji pate od neuhranjenosti, imunizacija jednogodišnje djece, procenat stanovništva koje koristi unaprijeđenu sanitarnu infrastrukturu i procenat stanovništva koji koristi unaprijeđen pristup pijaćoj vodi (urbani i seoski).

Treći domen se odnosi na pravo na obrazovanje, čiji su indikatori očekivane godine školovanja djevojčica, odnosno dječaka, rodna nejednakost u očekivanim godinama školovanja (apsolutna razlika između djevojčica i dječaka).

Četvrti domen je pravo na zaštitu, čiji su indikatori dječji rad, maloljetničke trudnoće i registracija rođenja.

Peti domen je omogućavanje okruženja za ostvarivanje prava djeteta, čiji su indikatori nediskriminacija, najbolji interesi djeteta, pristup zakonodavstvu, najbolji raspoloživi budžet za oblast prava djeteta, poštovanje dječje participacije, prikupljanje i analiza podataka o razdvajanju i saradnja države i civilnog društva za učešće u pravima djeteta.

Indeks pokazuje da zemlje širom svijeta izdvajaju nedovoljan budžet za dječja prava, posebno u oblastima kao što su zaštita, zdravlje i obrazovanje.

U dokumentu se navodi da nema očekivanja da će se to uskoro promijeniti, imajući u vidu ekonomske posljedice koje donosi kriza izazvana pandemijom COVID-19.

Osnivač međunarodne organizacije KidsRights, Marc Dullaert, ocijenio je da su dječja prava širom svijeta ozbiljno pogođena posljedicama virusa.

“Ova kriza vraća nas unazad u napretku ostvarenom u dobrobiti djece. Zato je potreban snažan fokus na dječja prava više nego ikad. Međutim, sve dok se vlade bore da očuvaju svoj zdravstveni sistem i ekonomiju, upitno je u kojoj su mjeri sposobni da omoguće ovaj fokus”, upozorio je Dullaert.

Izvor: MINA

Leave a Reply