Kampanja Birajmo šta gledamo duplirala broj roditelja koji razgovaraju s djecom o medijskim sadržajima

Foto: UNICEF Crna Gora

Kampanja medijske pismenosti Birajmo šta gledamo duplirala broj roditelja koji razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate u medijima i sada to radi skoro dvije petine njih (38 odsto) , dok je na početku kampanje to radila samo jedna petina (21 odsto) roditelja, saopšteno je iz UNICEF-a.

„Od toga kakvim medijskim sadržajima se izlažu djeca i adolescenti  danas, i od toga koliko budemo razvili njihovu medijsku pismenost, zavisiće direktno kakvo će naše društvo biti sjutra, kada ta djeca, po sili neumitnog biološkog zakona, preuzmu društvene funkcije od nas“, poručio je UNICEF-ov ambasador dobre volje Antonije Pušić poznatiji kao Rambo Amadeus na predstavljanju rezultata kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo.

Mladi reporteri, Nađa Lalović i Emir Drešević, predstavili su podatke agencije Ipsos iz decembra prošle godine, prema kojima svaki drugi roditelj sada ograničava sadržaj i vrijeme koje dijete provodi uz TV i internet, dok je na početku kampanje to radio svaki treći roditelj. Takođe, skoro dvije petine roditelja (38%) sada razgovara s djecom o sadržajima koje prate u medijima, dok je na početku kampanje to radila samo jedna petina roditelja (21 odsto).

„Medijska pismenost se razvija kroz pažljiv izbor i kritičku analizu svih medijskih sadržaja. Danas se puno priča o dezinformacijama i lažnim vijestima kao o bitnom društvenom problemu. Medijska pismenost je jedini, dugoročni odgovor na pojave ovog tipa. Zato smo posebno ponosni na dosadašnje rezultate naše kampanje“, poručila je UNICEF-ova volonterka – mlada reporterka Nađa Lalović.

Njen kolega Emir Drešević zadovoljan je što su roditelji čuli poruke kampanje. On je pozvao sve roditelje da nastave da s djecom biraju šta gledaju, slušaju i čitaju i da o tome razgovaraju kako bi podstakli kritičko mišljenje i analizu svih medijskih sadržaja.

„Većinu anomalija u ponašanju pojedinca ili društva u kojem živimo možemo dobrim dijelom tumačiti kao posljedicu nekritičkog izlaganja medijskoj propagandi destruktivnih devedesetih godina prošlog vijeka, kada je onaj dio našeg društva koji je sada u punoj snazi bio u adolescentskom uzrastu, nekritički upijajući propagandne sadržaje kao model mišljenja“, zaključio je Pušić, dodavši da je veoma značajno da mladi biraju šta gledaju, kritički analiziraju sve sadržaje, te da se podrži razvoj medijski pismenog društva.

Kampanju medijske pismenosti Birajmo šta gledamo pokrenuli su Agencija za elektronske medije i UNICEF, u februaru 2018. godine, s ciljem da se promoviše medijska pismenost među roditeljima i djecom, unaprijedi kvalitet izvještavanja medija o pitanjima koja se tiču prava djeteta i poboljša kvalitet medijskih programa za mlade u Crnoj Gori.

Uspjeh ove kampanje, kako navode iz UNICEF-a, prepoznat je i na međunarodnom nivou kroz Globalnu nagradu medijske pismenosti, koju je, u septembru 2019, kampanja dobila od Globalnog udruženja medijske pismenosti, koje vodi UNESKO, u saradnji s Alijansom civilizacija Ujedinjenih nacija i međunarodnom mrežom univerziteta.

Leave a Reply