U danskim školama djecu uče empatiji

Foto: Ilustracija

U Danskoj učenici uzrasta od šest do 16 godina jednom sedmično u školi imaju čas na kojem uče da budu empatični prema drugima.

U svijetu u kojem život prolazi užurbano i emocije se smatraju „slabostima“, Danska možda kreće novim putem. Ova evropska država odavno je poželjno mjesto rada i njihova cjelokupna kultura nas može mnogo toga naučiti.

Svjetski izvještaj o sreći Ujedinjenih nacija provodi istraživanje od 2012. u kojem je 155 zemalja širom svijeta rangirano prema sreći njihovih stanovnika. Izvještaj je Dansku svrstao među najsretnije zemlje, a zemlja nikada nije pala ispod trećeg mjesta u posljednjih 7 godina. Najveći faktor koji doprinosi podacima Danske je čas empatije u njihovim školama.

Sve je počelo 1993. godine, od kada sve škole u Danskoj imaju jedan čas sedmično posvećen Klassens tid. Učenici uzrasta od šest do 16 godina moraju pohađati ovaj osnovni čas koji je fokusiran na empatiju.

Đaci rade na tome da budu empatičniji što im pomaže da izgrade bolje odnose i budu uspješniji kasnije u životu. Takođe, pomaže u sprečavanju nasilja u školama. Najbolji preduzetnici, čelnici i menadžeri zaklinju se važnošću empatije i Danska osigurava da njihove buduće generacije budu na dobrom putu ka uspjehu i sreći. Tinejdžeri imaju veliku korist od ovakvih časova jer u ovoj dobi često imaju tendenciju da razvijaju narcističke osobine. To što su empatični usmjerava ih i fokusira.

Tokom nastave pod nazivom Klassens tid, učenici se podstiču da razgovaraju o problemima sa kojima se suočavaju. Bilo da se radi o aktivnostima u školi ili na neki drugi način, oni dijele svoje probleme dok ostatak razreda, zajedno sa nastavnikom, pronalazi moguća rješenja. Ova rješenja temelje se na slušanju i puno razumijevanja što pomaže učenicima da budu empatičniji prema drugima.

A ako nemaju određenih problema o kojima će razgovarati, jednostavno provode taj sat vremena uživajući i opuštajući se. Rade na konceptu pod nazivom hygge, usko povezanim sa danskom kulturom. „Namjerno stvorena intimnost“ je možda najbolji način da se objasni „hygge“. Danska je zemlja u kojoj sunce zalazi prilično rano, a vrijeme je prilično tmurno. Hygge znači dansku toplinu, prijateljstvo i stvaranje intimne atmosfere u kojoj su svi dobrodošli. Danci insistiraju na hygge-u zbog svog blagostanja. A svijet također prihvata koncept. Instagram trenutno ima preko tri miliona postova koji nose hashtag #hygge, dok Amazon prodaje preko 900 knjiga o ovoj temi.

Danska konstantno intrigira istraživačice poput Jessice Alexander. Ova američka spisateljica i psihološkinja sarađivala je sa Ibenom Sandahlom, danskim psihoterapeutom, kako bi napisali Danski način roditeljstva: Šta najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgajanju samopouzdanog, sposobnog klinca.

Tokom istraživanja za ovu knjigu, dvojac je otkrio da timski rad uveliko doprinosi razvoju empatije kod školske djece. Oko 60 odsto školskog rada u Danskoj zasniva se na timskom radu i oni pomažu jedni drugima, a ne tuku druge radi lične koristi. Umjesto da pokušaju nadmašiti one koji nisu toliko nadareni kao djeca, djeca se uče kako raditi zajedno. To takođe doprinosi činjenici da je Danska jedno od najboljih mjesta gdje se može raditi u Evropi.

Nije da nema konkurencije. Ali to je samo sa samim sobom. Ne sa svojim vršnjacima, ni sa kim drugim. Škole ne nude nagrade ili trofeje što podstiče nepotrebnu konkurenciju. Radije pokušavaju podstaknuti i motivisati svoje učenike da rade na sebi i poboljšavaju vlastite vještine.

U školama se praktikuje i zajedničko učenje. Studenti različitih snaga i slabosti u različitim predmetima rade zajedno na projektima. To im pomaže u područjima u kojima su slabi, a istovremeno ih podstiče da poboljšaju svoje snage. Zajedničko učenje uči studente da se uspjeh ne može postići sam, a rad sa drugima donosi bolje rezultate.

Kada drugima objasnimo svoje razumijevanje, učimo temu bolje nego da smo je sami zapamtili. Kada objašnjavamo, moramo razmotriti kako druga osoba prima te informacije i to podstiče i empatiju.

Danska djeca se istinski raduje ovim časovima empatije. A roditelji su sretni u saznanju da će budućnost biti u snažnim i empatičnim rukama.

Izvor: Prevod Mreža za izgradnju mira, originalna objava.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply