Djeca sa smetnjama u razvoju marginalizovana grupa

Foto: Mina

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori su među najmarginalizovanijim grupama, a da bi se to promijenilo država mora da uloži velike napore, poručeno je na predstavljanju Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama.

Koordinatorka programa dječje zaštite UNICEF-a Nela Krnić, predstavila je ključne nalaze Analize koju je uradio UNICEF, u cilju unaprjeđenja politike i pravnih okvir za djecu sa smetnjama u razvoju, poboljšanja sistema prikupljanja i analize podataka o njima i pojačanja međusektorska saradnja u toj oblasti.

“Analiza je utvrdila da postoji prostor za dalje unapređenje, posebno u oblasti zakonodavstva koje se odnosi na antidiskriminaciju u obrazovanju. Prepreka je i nejasna podjela nadležnosti između centralnog i lokalnog nivoa, pa je neophodno da se preduzmu mjere da bi zakonodavstvo jasno definisalo obaveze lokalnog nivoa”, kazala je Krnić.

Ona je navela da je veliki problem i korišćenje različitih termina, terminilogije i definicija invaliditeta u državi.

“Apelujemo na sve institucije da se usvoji jedinstvena definicija invaliditeta, kako bi smo svi govorili istim jezikom”, istakla je Krnić.

Prema njenim riječima, zagovaraju postojanje jedinstvene baze podataka o djeci sa smetnjama u razvoju.

“Potrebno je i moramo da znamo koliko djece sa smetnjama u razvoju ima u Crnoj Gori”, kazala je Krnić i dodala da za djecu sa smetnjama u razvoju sve usluge moraju da budu na jednom mjestu.

Kako je kazala, kada je u pitanju sektor zdravstva potrebno je kontinuirano ulagati u rani razvoj djeteta u cilju pružanja holističke-multisektorke podrške u najranijim fazama života.

Kod socijalne i dječje zaštite primijećeno je da postoji značajan nedostatak usluga koje su potrebne djeci i njihovim porodicama na lokalnom nivou.

Postoji problem i sa pravosudnim sistemom.

Utvrđeno je i da prilazi i unutrašnjosti brojnih institucija nijesu prilagođene djeci sa smatnjama u razvoju i da država mora da uloži napore kako bi sa ova barijera uklonila.

Šef predstavništva UNICEF-a Osama Kogali kazao da je Crna Gora učinila mnogo u pogledu poboljšanja prava i stanja djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju.

“Broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju povećao se za više od deset puta u periodu od 2008. do 2018. godine”, kazao je Kogali i dodao da je porastao i broj usluga podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama.

Više od polovine crnogorskih opština pruža usluge dnevnog boravka u vidu rada dnevnih centara.

“Prije desetak godina to je bio slučaj u samo jednoj opštini”, rekao je Kogali.

Ipak, kako je dodao, djeca sa smetnjama u razvoju i dalje su među najmarginalizovanijim i socijalno isključenim grupama u Crnoj Gori.

Analiza, kako je naveo, počiva na unapređenju sistema prikupljanja i analize podataka o djeci sa smetnjama u razvoju.

“Moramo znati sve o individualnim potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kako bi smo im pružili podršku da ostvare svoja prava”, istakao je Kogali.

On smatra, da je neophodna bolja koordinacija među sektorima, kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pružila integrisana podrška tokom cijelog života.

Prema njegovim riječima, postoji jasna potreba za povećanim ulaganjem u rano otkrivanje smetnji u razvoju i razvoj u ranom djetinjstvu.

UNICEF će, poručio je Kogali, nastaviti da podržava Crnu Goru na tom putu, a preporuke analize trebalo bi da budu dobro polazište za unapređenje politika i sistemsku podršku kako bi se osiguralo da sva djeca sa smetnjama u razvoju mogu da ostvare svoja prava.

Državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukica Jelić, kazala je su ciljevi analize da se Vladi i relevantnim organizacijama civilnog društva pomogne da postignu unapređenja politike i pravnog okvira za djecu sa smetnjama u razvoju u svim sektorima.

Zagovornica djece za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju Lusi Majer, podsjetila je da djeca sa smetnjama nemaju iste prilike kao ostala djeca.

“Moja želja je da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju, jer i oni zaslužuju ista prava kao i njihovi vršnjaci”, poručila je Majer.

Izvor: Mina

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply