Manji broj časova, đaci kasne u odnosu na prosjek razvijenih država EU

Reformom nastavnih programa u osnovnoj školi crnogorski 15-godišnjaci kasne dvije godine u odnosu na prosjek razvijenih država Evropske unije, jer su nedjeljni boravak djece i učenje smanjeni za 10 odsto, upozoravaju iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

Osnovci i srednjoškolci u Crnoj Gori u školskoj 2018/19. proveli su u klupama najmanje školskih časova od 43 države Evrope, što znatno ugrožava kvalitet nastave, pokazao je izvještaj Eurydice mreže Evropske unije (EU).

Tokom devet razreda osnovne škole, preporučeni minimum sati koje provode u klupama je 5.380, što Crnu Goru stavlja na listu zemalja sa najmanjim fondom školskih časova. Manje od 7.700 sati u klupama provedu osnovci u još 21 državi Evrope, koja je dio izvještaja Eurydice mreže o preporučenom godišnjem fondu časova u redovnom obaveznom obrazovanju za protek lu školsku godinu. U izvještaju su analizirana 43 evropska obrazovna sistema.

“Osnovcima u Crnoj Gori u školskoj godini koja je nedavno završena fond časova smanjen je u odnosu na prije dvije godine. Tako đaci u nižim razredima sada provode u klupama oko 260 sati manje. U starijim razredima, fond školskih sati u odnosu na prije dvije godine smanjen je za 400”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju kažu da su čitanje, pisanje i književnost predmetne oblasti na koje otpada i najveći dio nastavnog vremena, posebno u osnovnom obrazovanju.

“Slijedi matematika, čiji se udio smanjuje u starijem uzrastu u korist drugih predmeta, kao što su prirodne nauke. Takav je slučaj i u Crnoj Gori. Savjet Evrope je definisao mjerila za oblasti čitanja, matematike i nauke, u skladu sa kojima bi udio 15-godišnjaka sa niskim postignućima u tim oblastima do 2020. trebalo da bude ispod 15 odsto. U državama gdje osnovna škola traje 10 godina, preporučeni fond školskih sati je od 7.356 do 10.960, koliko u toku školske godine đaci u klupama provode u Danskoj”, preporučuju iz Eurydice mreže.

Predsjednik odbora za obrazovanje CANU Slobodan Backović kazao je nakon donošenja nove reforme da je promjenom nastavnog plana i predmetnih programa za osnovnu školu u 2017. godini nedjeljni broj časova i predmetnih programa smanjen za 10 odsto.

“S tim da je količina gradiva po jednom času ostala ista, ali nije postignuto rasterećenje učenika, već su nedjeljni boravak i učenje djece smanjeni za 10 procenata. Takođe, smanjen je i broj časova iz svih predmeta, osim iz fizike, hemije, fizičkog, a kao obavezni ukinuti su građansko vaspitanje i nadgledano učenje. Tokom devet razreda osnovne škole preporučeni minimum sati koji provode u klupama je 5.380, što Crnu Goru stavlja na listu zemalja sa najmanjim fondom školskih časova”, kazao je Backović.

Nastavnik istorije u OŠ “Pavle Rovinski” Slobodan Savović ističe da Ministarstvo prosvjete nije pitalo Sindikat prosvjete i profesore da kreiraju reformu, pa od njih treba tražiti odgovore da li je to donijelo dobro đacima.

“Smanjenje fonda časova može ugroziti vaspitnu komponentu sistema, jer djeca više vremena provode na ulici. Smanjili su i sadržaj nastavnih programa, tako da je minimalan uticaj smanjenja”, rekao je Savović.

Analiza Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Crne Gore pokazala je da je smanjenje fonda časova, koje je reformom uvelo Ministarstvo prosvjete, doprinijelo da se umanjilo njihovo znanje iz grupe društvenih predmeta.

Iz Udruženja su za Dan saopštili da su analizirali prve rezultate smanjenja fonda časova društvene grupe predmeta i predloga za njihovo smanjenje u okviru modularne nastave u srednjim stručnim školama.

“Nažalost, rezultati analize nameću zaključak da će smanjenje na jedan čas nedjeljno predmetima (istorija, geografija, filozofija i sociologija), koji direktno utiču na formiranje nacionalne svijesti mladih naraštaja i njihovih vrednosnih sudova o prirodnim resursima države u kojoj živimo, dovesti u pitanje koncept građanskog društva koje se zagovara. Ako nove generacije građana Crne Gore ne budu u školama dovoljno usvojile vrijednosti društva Crne Gore i Evrope i izgradile pozitivan stav o sebi i svojoj okolini, biće prepušteni sami sebi”, zaključuju iz Udruženja nastavnika.

Izvor: Dan

SOS linija baner

SOS linija baner

Comments

  1. Đaci kasne sa znanjem zbog načina izvođenja časova, a ne njihovog broja.
    Imamo dva velika problema u školama: đake i zaposlene (čast izuzecima).

    Nemali broj zaposlenih do radnog mjesta dolazi po rodbinskoj ili partijskoj liniji. Na nastavu dolaze isključivo radi mjesečne zarade a ne prenošenja znanja djeci. Kasni se sa lekcijama, pa se onda ogroman broj pređe u kratkom periodu; kontrolni i pismeni se pregledaju i dvije nedjelje nakon izrade; nerijetko nastavnici samo “iscitaju” lekciju iz udžbenika, bez dodatnog truda oko približavanja materije djetetu koje je tek uči. Na zaključenju ocjena, mirnom đaku iz “obične familije” se striktno sabiraju samo ocjene, bez popuštanja, dok se “odabranima” brišu stare i upisuju nove, bolje ocjene, radi konačnog savršenog uspjeha. Imamo i situacija gdje prosvjetni radnik namjerno pokušava da zbuni dijete prilikom odgovaranja kako bi mu dao manju ocjenu.

    Djeca su otuđena od emocija i drugarstva, rastući u degradiranom društvu knjigu i učenje vide kao “gubitništvo” i teži put da se dođe do dobrog automobila i telefona koji su nažalost postali bitniji za životni uspjeh od znanja.

    Izostaviću podatke koliko kilograma imaju đačke torbe i u nižim razredima, koliko kanti se stavi po podu oko klupa jer prokišnjavaju škole i slično.

    Imamo i dobru djecu, koja ostaju na margini upisa na dalje školovanje, jer su Luče (Diplome) neke druge djece kupljene stanom na primorju.

    Imamo i dobrih prosvjetara koji gube svoje radne pozicije jer ne žele da učestvuju u čuvenom poklanjanju ocjena “na lijepe oči” .

    U svakom slučaju, u prosvjeti, najmanji problem nam je broj časova, a najveći njihov kvalitet.

  2. Naša djeca su doktori nauka za dosta njih iz razvijenih država..uporedite prvo uslove školovanja naše djece i njihove ….ni prići….djeca u našim seoskim školama i dalje se na stare “furune” zimi griju..i bez struje i prevoza oni pojma nemaju o tome..tako toliko za pocetak…nije samo bitan broj časova vec kvalitet istog časa. .

  3. Nasa djeca u skoli nemaju rucak,slobodne aktivnosti,sport.A djeca u ove 43 zemlje sigurno tako funkcionisu.Evo recimo u Bg ima program cielodnevne nastave gdje djeca imaju nastavu,rucak,slobodne aktivnosti I opet nastavu.Prema tome prvo istrazite kako se to vrijeme provodi pa tek onda pisite ovako bombasticne naslove.

  4. Kako mogu da steknu znanje kada ne utvrdjuju gradivo.nekada nijesmo ucili novu lekciju dok ne “sazvacemo” staru.vidite prvi razred-nema kosih,tankih itd,odmah prelaze na slova …nema nastavnika,nema,kada dodju-lekcije pa lekcije,pa testovi.umorise djake.nema nastavnik autoritet,djeca samo sto ih ne biju.e,to nekada nije moglo.usi se vuku,kazna.skolstvo je farsa,luce su pretezno montirane,uspjeh skola montiran.direktori se biraju po kljucu,sa montiranim diplomama,jadno nam je skolstvo.neki,koji su zavrsili skolu prije 50 god bolje znaju i pamte nego ovi danasnji.kriv je sistem

Leave a Reply