Roditelji su ključni za razvijanje medijske pismenosti djeteta

Foto: UNICEF Montenegro Vedran Ilić

Za razvijanje medijske pismenosti djece ključna je uloga roditelja koji bi trebalo da upoznaju djecu sa kvalitetnim sadržajem i ukažu im šta su to dobri, a šta loši uzori, poručeno je na današnjoj konferenciji povodom 15. maja – Međunarodnog dana porodice.

“Glavni zadatak roditelja je da prije svega upoznaju djecu sa kvalitetom – bilo kojim, jer dijete upoznato sa kvalitetom iz bilo koje oblasti, po automatizmu izoštrava svoje kriterijume. Kada vas djeca vide da gledate šund sadržaj, nemojte onda od njih očekivati da će završiti na Sorboni” kazao je ambasador dobre volje UNICEF-a Antonije Pušić poznatiji kao Rambo Amadeus.

Profesorica sa Filozofskog fakulteta, Lidija Vujačić poručila je da biti medijski pismena osoba znači imati kritički pristup prema sadržajima koji su lošeg kvaliteta, beskorisni ili neadekvatni uzrastu, ali i naći ravnotežu između korišćenja medija i drugih aktivnosti.

“Kao ‘vodiči’ kroz programsku šemu, roditelji bi morali svojoj djeci da ukažu na korisne i štetne medijske sadržaje, da im pojasne razliku između realnog svijeta i fikcije, dobrih i loših uzora”, istakla je Vujačić.

U udruženju Roditelji smatraju da je porodica ključna kada je riječ o medijskoj pismenosti djece, i da je neophodno prvo medijski opismeniti roditelje.

“Kao organizacija koja okuplja roditelje želimo više da se pozabavimo ovom temom, jer porodica ima veliki uticaj na razvijanje medijske pismenosti djece, posebno u ranom razvoju”, istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Mladi reporteri kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo saopštili su da ih je razočarao podatak da su rijaliti programi na prvom mjestu najtraženijih video sadržaja društvene mreže YouTube iz Crne Gore tokom prošle godine.

„Kada smo u istraživanju kampanje medijske pismenosti pitali roditelje Crne Gore koliko često prate rijaliti TV programe, većina njih, tj. 71 posto, je reklo da ih nikada ili rijetko gleda. Očigledno je da se radi o društveno poželjnom odgovoru, tj. da svi roditelji koji su odgovarali na ovo pitanje u našem istraživanju nijesu bili iskreni. Ostaje nam da se nadamo da djeca ne gledaju rijalitije ni na TV-u ni na društvenim mrežama“, kazao je mladi volonter – reporter Matija Sekulić.

Istraživanje kampanje pokazalo je da skoro jedna trećina roditelja ne ograničava djecu da prate samo medijske sadržaje koji su adekvatni za njihov uzrast, kao i da svaki četvrti roditelj nikada ili rijetko razgovara s djecom o sadržajima na internetu i na TV-u koji nijesu adekvatni za njihov uzrast.

„Djeca ovih roditelja su zanemarena, tj. prepuštena sama sebi kada su u pitanju mediji, jer njihovi roditelji se ne bave razvojem njihove medijske kulture i pismenosti. Na Međunarodni dan porodice, želim da podsjetim da u digitalnom dobu biti dobar roditelj nužno znači i baviti se time šta djeca prate u medijima, učiti ih kako da prepoznaju kvalitet, kako da biraju šta gledaju, slušaju i čitaju i kako da sve poruke iz medija kritički analiziraju“, poručila je mlada reporterka Milica Vujošević.

Kampanju medijske pismenosti Birajmo šta gledamo pokrenuli su Agencija za elektronske medije i UNICEF u februaru prošle godine.

Iz UNICEF-a navode da je, godinu nakon njenog početka, svaki drugi građanin Crne Gore čuo za ovu kampanju koja ima za cilj podsticanje razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanje kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply