Svaka treća žrtva porodičnog nasilja u 2017. godini bila je dijete

Foto: Ilustracij

U 2017. godini svaka treća žrtva porodičnog nasilja u Crnoj Gori bila je dijete, pokazuju podaci državnih institucija.

Statistički podaci centara za socijalni rad o prijavljenim slučajevima nasilja u porodici ukazuju da su od ukupnog broja žrtava – 1.236, njih 367 bila djeca.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ukazali su da je za zaštitu djece od svih oblika nasilja neophodna pravovremena i adekvatna zaštita od strane relevantnih državnih organa koji su u obavezi da takvu zaštitu pruže.

“Iz tog razloga je donijeta i Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2017-2021. Rezultati implementacije strategije, nakon godinu sprovođenja planiranih aktivnosti, ukazuju da je broj prijava djece žrtava nasilja centrima za socijalni rad između 2016. i 2017. godine povećan za 20 odsto, dok je broj prijava za zanemarivanje djece povećan za 39 odsto”, upozoreno je iz institucije Zaštitnika u izvještaju Mentalno zdravlje djece.

Podaci Ministarstva za ljudska i manjinska prava o slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici za 2017. godinu, koji su prikupljeni iz više državnih resora, pokazuju da je u 1.366 završenih predmeta sudova za prekršaje, ukupno bilo 1.588 različitih žrtava nasilja, od čega su 1.451 ili 91,37 odsto punoljetna lica, i 137 ili 8,63 odsto maloljetna lica.

Predmeti koji su bili u radu Zaštitnika, a koji se odnose na porodično pravnu problematiku (konfliktne razvode, neplaćanje alimentacije, određivanje adekvatnog staratelja djetetu/djeci) u širem smislu u sebi sadrže elemente nasilja nad djecom u porodici.

“Stiče se utisak da roditelji, ne obazirući se na sugestije nadležnih službi i organa, ne doprinose razrješenju porodičnih nesuglasica i rješavanju problema, kako bi se stvorila atmosfera pogodna za pravilan razvoj i odrastanje zajedničke djece. Dijete koje svjedoči nasilnom ponašanju nad članom porodice jednako je žrtva kao i da se nasilje sprovodi nad njim. Uočava se da nadležni centri za socijalni rad ne preduzimaju sve mjere iz svoje nadležnosti u cilju zaštite djeteta u rizičnim porodicama, kako bi im se obezbijedilo podsticajno okruženje za njihov razvoj”, upozorio je zaštitnik.

Stručnjaci su primijetili da djeca na različite načine trpe zanemarivanje od strane svojih roditelja/staratelja i drugih bliskih osoba.

Jedan od najvidljivijih problema je prosjačenje djece. Iako je zaštitnik ranije preporučivao nadležnim službama i organima preduzimanje potrebnih mjera i radnji u cilju suzbijanja pojave dječijeg prosjačenja, ovaj problem je i dalje prisutan u gotovo svim gradovima u Crnoj Gori.

“Nadležne službe preduzimaju određene napore na rješavanju ovog problema, međutim, stiče se utisak da su akcije koje su usmjerene na suzbijanje dječjeg prosjačenja kratkoročne i ne daju trajni rezultat. Zaštitnik smatra da je neophodno posvetiti veću pažnju ovom problemu, a posebno djeci koja žive i rade na ulici”, navodi se u izvještaju.

Iz institucije ombudsmana napominju da su u godišnjim izvještajima ukazivali na potrebu dosljedne primjene Porodičnog zakona koji se odnosi na zabranu tjelesnog kažnjavanja djece, kojim je, kako objašnjavaju, izričito propisano da dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehunanom ili ponižavajućem postupanju.

“Zabrana se odnosi na roditelje, staratelje i sva druga lica koja se o djetetu staraju ili dolaze u kontakt sa njim. Zakonom nijesu predviđene sankcije koje bi se mogle primijeniti u slučajevima tjelesnog kažnjavanja”, naglašeno je u izvještaju.

Uočeno je da u porodicama u kojima dolazi do nasilja, roditelji koristeći konfliktne situacije u cilju ostvarivanja ličnih interesa, zanemaruju roditeljske dužnosti, instruišu djecu protiv drugog roditelja i manipulišu dječjim emocijama.

Izvor: Dan

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply