Nasilje u porodici nije privatni već društveni problem

Foto: Ilustracija

Porodično nasilje nije privatni, već društveni problem koji ostavlja dalekosežne posljedice, naročito ako su u tu priču uključena djeca, kazala je sociolog Mirjana Popović.

Popović je u intervjuu Agenciji MINA rekla da je senzibilnost crnogorskog društva na nasilje nad ženama, u odnosu na stanje prije deset godina, mnogo veća.

Prema njenim riječima, na povećanje stepena senzibinosti uticale su brojne kampanje koje su pokrenuli vladin i nevladin sektor, zahvaljujući kojima su kreirani različiti mehanizmi za sprječavanje i procesuranje problema nasilja nad ženama.

„Treba kontinuirano isticati problem porodičnog nasilja, stalno naglašavati da on postoji i činjenicu da porodično nasilje nije privatni problem ili problem porodice, već da je to društveni problem koji ostavlja dalekosežne posljedice, naročito ako su u priču uključena i djeca“, poručila je Popović.

Prema posljednoj studiji UNDP-a Istraživanje o nasilju iz prošle godine, svaka druga žena u Crnoj Gori tokom života bila je izložena nekoj vrsti nasilja, psihološkog, fizičkog, ekonomskog ili seksualnog.

Komentarišući taj podatak, Popović je kazala da su razlozi za takve rezultate istraživanja brojni.

“Prisutni su rodni stereotipi, još je jako patrijarhalno ustrojstvo društvene zajednice, naročito kada je u pitanju funkcionisanje porodične organizacije. Dolazi do sudara tradicionalizma i liberalnih ili bolje reći kvazi liberalnih vrijednosti. Visoka je tolerancija prema nasilju u crnogorskom društvu”, rekla je Popović.

Na pitanje da li rodna ravnopravnost može pobjediti patrijarhalne stavove i tradicionalne modele ponašanja, Popović je kazala da rodna ravnopravnost, kao jedna od tekovina demokratskih procesa, predstavlja demokratsku vrijednost koja je suprostavljena svakom obliku diskriminacije.

Upitana da prokomentariše podatak iz Studije o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, nevladine organizacije SOS telefon, da svaki četvrti građanin Crne Gore krivicu za nasilje pripisuje žrtvi, Popović je rekla da je u pitanju potpuno iskrivljena slika kojom se želi opravdati sam čin nasilja.

„Prema takvoj iskrivljenoj slici, žrtva je izazvala, ona je kriva, ona je isprovocirala nasilje i nasilnika“, dodala je Popović.

Kada je u pitanju poštovanje prava na privatnost žrtve nasilja i to da li se poštuje etika ili slijedi senzacionalizam, ona je kazala da se u odnosu na prethodni period sada mnogo više vodi računa o žrtvi.

„Institucionalno postoje i brojni protokoli koji imaju funkciju da zaštite žrtvu. Naravno, uvjek postoji potreba društva, ili bi trebalo da postoji, da se prema žrtvi odnosimo sa poštovanjem“, zaključila je Popović.

Izvor: Mina

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply