Hrana iz teglice ili napravljena kod kuće?

Sponzorisana objava

Da li znate koja hrana za bebe je kvalitetnija? Hrana iz teglica ili kašice koje ste sami napravili?

Sve mame imaju konstantan ili povremen osjećaj krivice da nešto ne rade dovoljno dobro i stalno se preispituju: da li pravilno držim bebu, da li dovoljno spava, da li jede najkvalitetniju hranu, da li da joj dam hranu iz teglice? Niz je pitanja koja se javljaju svakoj mami, svaki dan. Na mnoga od njih bebe same daju odgovor svojim ponašanjem, ali na mnoga odgovore moraju da potraže same, ukazuju iz Baby Food Factory-ja, proizvođača Nutrino kašica.

Prelazak na čvrstu hranu, oko 6. mjeseca, posebno je stresan period. Svaku namirnicu treba uvoditi posebno, malo po malo, da se beba navikne na nju, ali i da se vidi da nema negativnih reakcija. Zato se prvo preporučuju krompir, šargarepa i voće blagog ukusa. Trudimo se da kupimo BIO namirnice, da ne koristimo aditive, da namirnice budu svježe, međutim često nismo u prilici da kontrolišemo njihov kvalitet i porijeklo. Znamo takođe da bebe od 6. mjeseca počinju da troše prirodne zalihe gvožđa iz organizma. A koliko je zapravo danas vitamina i minerala zastupljeno u svježim namirnicama i da li je to dovoljna količina za pravilan rast djeteta ?

Prema istraživanjima Univerziteta u Aberdinu i Vovriku, oni roditelji koji su hranili svoju djecu obrocima spremljnim od svježih namirnica iz prodavnice nisu bili u većoj prednosti nad roditeljima koji su djecu hranili kombinacijom svježih obroka i hranom iz teglica. Studija je pokazala da hrana u teglicama ima veću nutritivnu vrijednost i manje aditiva, dok je u nekim obrocima pripremljenim kod kuće pronađena nevjerovatna količina zasićenih masti i soli.

Ovdje moramo da istaknemo činjenicu da svaka teglica prolazi rigoroznu kontrolu kvaliteta. Dječija hrana ne smije da sadrži GMO namirnice, konzervanse, dodate boje ili arome, kao ni dodate šećere. Sve mora da bude 100% prirodno !

Upoređujući sve relevantne podatke (količine vitamina, minerala, zasićenih i nezasićenih masti, aditiva), istraživači su zaključili da domaći obroci možda uključuju veću raznovrsnost hranjivih materija, ali da roditelji ne moraju a priori da isključe hranu iz teglica, već da ona može da bude zgodna zamjena. Zato dozvolite sebi predah od pitanja i brige, slobodno dajte svom djetetu i hranu iz teglice, poručuju iz Nutrina.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Ana, pasterizacija.
    A sta fali gmo hrani?
    Prije 7-8 godina sam prvi put cuo za frku oko gmo hrane. Malo se uspanicio pa uzeo da citam. Posto nisam nasao ni jedan jedini razuman argument ili dokaz da je stetna potpuno sam se opustio i postao pristalica. Sem toga to je jedini nacin da ljudska vrsta opstane jer hrane je sve manje.

    • GMO je tema u kojoj nauka nije crno bijela (kao ni skoro nigdje, uostalom, uglavnom se vagaju prednosti i koristi pa što pretegne). Dovoljan je podatak da GMO nije smanjila potrebu zaprašivanja herbicidima već povećala. Rečenica da GMO biljke jesu modifikovanoe da bi bile snažnije znači upravo to – da ne crkavaju kad se prskaju herbicidima, kao što crkava korov.

    • Ali se znatno smanjila upotreba pesticida. Sveli ste pricu oko GMO samo na jednu stvar… Sta cemo sa insektima ili hranom kojoj treba ogromna kolicina vode? Biljke koje slabo radjaju? Hrana koja se brzo kvari? Prednosti su ogromne.

    • A što je GMO ustvari? (Retoričko pitanje). U suštini, oduvijek jedemo genetski modifikovanu hranu od kako smo počeli da uzgajamo hranu, a ne da je beremo samo. Svako kalemljenje je genetska modifikacija. Zbog toga stvari nisu crno-bijele. Mnoge vrste su modifikovane da bi se odbranile od štetočina npr.Ali, kao i sa svakom stvari, kad u priču ulete korporacije, priča se drastično mijenja, tako da od jednog pleme itog cilja dolazimo do brutalnog profiterstva.

    • Duško Mihailović kombinacije vrsta su npr hibridi, ali srodnih vrsta koje se dešavaju spontano. kod GMO imamo npr ubacivanje gena bakterija u biljke, proces koji se u prirodi van laboratorije ne može dogoditi – vjerovatno zato što i nije održivo. Da ne zalazimo u filozofiju, meni intervencija na genima ne smeta tokoliko koliko njen aktuelni rezultat – više herbicida, priroda reaguje stvaranjem insekata koji su sve rezistentniji na pesticide (isto kao što smo napravili “superbugs” pretjeranom upotrebom antibiotika), a da ne pominjem blagotvorni efekat monopola na cijene 🙂

    • Ogromna je razlika izmedju hibrida istih vrsta i GMO kombinatorike različitih vrsta i biljnog i životinjskog svijeta. Nije isto kalemiti trešnju na divlju džanju i u DNK trešnje ubaciti gen zadužen za kamuflažu kameleona (što bi trebalo da rezultira trešnjom koju klinici ne bi mogli da vide, i tako se spriječi krađa trešanja prilikom berbe).

      Ali, tu vjerovatno ne mora sve biti mračno, kao što će se obično, na žalost, izroditi u ljudskom djelovanju. Mnogo gora je stvaru ishrani povećanje hormonskih preprata u ishrani životinja, kao npr. enormno povećanje estrogena u ishrani pilića, pa je zato navala feminiziranih muškaraca na sve strane (studija koju je objavila jedna naučna institucija iz Velike Britanije na tu temu).

      za poslednje 44 godine, 60 % divlje faune je uništeno.60%!

      Zemlja se našla na prekretnici još sredinom prošlog vijeka i više je nego jasno, da smo postali jedna velika farma domaćih životinja na uštrb divljih. U svemu tome je i hrana za klince. Ideja o 100% prirodnoj hrani je utopija. Ono što već mi imamo na pijaci je proizvedeno pod uticajem da ne nabrajam čega sve ne. Opušteno, treba jesto po malo otrovnog, a evolucija će učiniti svoje – djeca naše djece će postati zmije.

Leave a Reply