Roditelji u Crnoj Gori zabrinuti su jer sve više maloljetnika slobodno koristi nargile u kafićima, čija upotreba nije regulisana važećim Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

“Sin mi je bio na rođendanu u kafiću. Zaprepastila sam se kada mi je rekao da su pušili nargilu, pili šampanjac, a da im je konobar nudio i vino. Nije mi jasno da li je to uobičajen način proslave, ipak oni imaju po 14-15 godina”, napisao je Monitoru zabrinuti roditelj.

Sve su prilike da jeste. Roditelji koje je nedjeljnik Monitor kontaktirao kažu da je to tipičan rođendan srednjoškolaca. Pušenje nargile (šiša, hookah, ili hubbly-bubbly, orijentalna vodena lula) je postalo toliko popularno da u njemu uživaju i osnovci, kada ih izvedu u kafić stariji brat ili sestra. A mogu i samostalno, nema ko da im brani. Uz sve, nargile se mogu naručiti preko oglasa da se uživa i kući, porodično.

Nargila je inače orijentalna lula sa savitljivim crijevom, koje je zakačeno na posudu u kojoj se duvanski dim hladi prilikom prolaska kroz vodu. Poseban duvan treba da se koristi za pušenje nargile, on ne smije biti potpuno suv, već pomiješan sa medom ili aromama raznog voća.

“Ma to nije štetno”, kaže u razgovoru za Monitor jedan srednjoškolac. On priča da bar jednom nedjeljno ide na nargile sa društvom. Lako se skupi osam ili deset eura, kolika je cijena. “Konobar nam je rekao da nargile nisu štetne”, kaže.

Uz svo uvažavanje konobara i ostalih ugostiteljskih radnika, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u Savjetodavnoj bilješci Pušenje duvana uz pomoć vodenih lula iz 2005. godine, navodi da tokom jedne sesije pušenja vodene lule, osoba može da udahne onoliko dima koliko pušač udahne konzumirajući 100 ili više cigara. Dijeljenje dodatka koji se stavlja na vodene lule i koji dolazi u direktni kontakt sa ustima predstavlja ozbiljan rizik za prenošenje zaraznih bolesti, uključujući tuberkulozu i hepatitis…

Zato SZO preporučuje da se upotreba vodenih lula “zabrani na javnim mjestima u skladu sa zabranama cigareta i drugi oblika konzumiranja duvana.

Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je prodavanje svih duvanskih proizvoda maloljetnicima. Međutim, u Crnoj Gori nema propisa kojima je regulisana upotreba nargila. U važećem Zakonu među navedenim duvanskim proizvodima se ne nalazi duvan za vodene lule.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji je kazala da su se obraćali Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje (IZJ) zbog molbi roditelja, koji su primijetili da nargila ima sve više u kafićima a koje koriste čak i djeca, da se nešto uradi po tom pitanju.

“Objašnjeno nam je da sadašnjim zakonom to nije zabranjeno, ali da će novim, koji treba uskoro da bude usvojen, biti. Čekamo da se to desi ali tu neće biti sav posao završen jer treba zakon poslije i primijeniti, a to je najteži dio priče”, kazala je Mihailović.

Problem je ipak prepoznat, pa je u nacrtu novog Zakona on obuhvaćen i definisan: “Duvan za vodenu lulu je duvanski proizvod koji može da se upotrebljava putem vodene lule i smatra se duvanskim proizvodom za pušenje, a ako može da se upotrebljava i putem vodene lule i kao duvan za samostalno motanje, onda se smatra duvanom za samostalno motanje.”

Iz Uprave za inspekcijske poslove, Monitoru su kazali, da je za ovo pitanje nadležno Ministarstvo zdravlja, te da će donošenje novog Zakona njima olakšati posao.

“Zakon je u Briselu na ekspertizu i čekamo da ga oni vrate. Nadamo se da će već početkom sljedeće godine biti usvojen i da će se početi sa njegovom primjenom”, kazali su iz Ministarstva zdravlja.

To znači da, do sljedeće godine osnovci, srednjoškolci i ostali maloljetnici mogu slobodno i bez zabrane na javnim mjestima konzumirati nargile. Nadležnoj Turističkoj inspekciji su do tada ruke svezane. Mogu reagovati samo u situacijama kada se maloljetnom licu u kafiću služi alkohol.

Tokom prošle godine, zbog točenja alkohola maloljetnim licima, Turistička inspekcija je zatvorila šest ugostiteljskih objekata, izdala pet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 5.750€ i podnijela jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, podaci su koje je ovaj nedjeljnik dobio iz Uprave za inspekcijske poslove.

I nije neki postotak ako se zna da je Zakonom predviđena kazna za točenje alkohola maloljetnicima u kafićima bila po 1.150 eura, a ukoliko se desi da u ugostiteljskom objektu koji je prethodno bio novčano kažnjen ponovo služe alkohol maloljetnom licu, onda mu se oduzima dozvola za rad na šest mjeseci. Maloljetniku inspekcija, u tim situacijama, poziva roditelje.

Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, koji je na snagu stupio ove godine, predviđene su veće novčane kazne od 2.000 do 20.000 eura za ugostitelje koji toče alkohol maloljetnicima. Međutim, zabrana za povratnike je ublažena pa sada traje 15 dana.

,,U 2018. godini do sada je izdala četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 7.800€, a nije zatvoren nijedan objekat, jer inspektoru tu mogućnost ne daje novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu koji je donesen u januaru ove godine”, kazali su nam iz Uprave.

I duvan i alkohol su maloljetnicima vrlo dostupni, kazala je Mihailović uz napomenu da i roditelji nose značajan dio odgovornosti i utiču na navike djece.

Iz ovog Udruženja svjedoče o tome kako su nedavno čuli grupu djece kako razgovaraju o tome da je u određenom kafiću, u bašti zabranjeno točenje alkohola, a unutar kafića to rade jer inspektore i policiju vide na vrijeme.

“Kada nam roditelji jave da se u nekom kafiću skuplja omladina, o tome obavijestimo i Inspekciju da bi ga češće obilazila, kako bi se smanjile šanse da im alkohol bude na raspolaganju”, kazala je Mihailović.

Jedan od roditelja, za Monitor kaže, da se tačno znaju kafići u Delta Sitiju i centru grada u kojima se skupljaju maloljetnici i u kojima se toči alkohol.

Psiholog, Žarko Ivanović objašnjava da su maloljetnici (13-18 godina) u razvojnoj fazi koja se stručno zove Integracija.

“Imaju potrebu da istražuju i eksperimentišu na brojne teme. Žele da znaju ko su, da sebe prihvate, da se razvijaju, da se samokoriguju, da razvijaju vještine osamostaljivanja, da nauče razlike između polova, između pola i seksualne orijentacije, da nauče da razlikuju privlačnost, ljubav i seksualnost, da nauče njegovati i postavljati granice istovremeno, da razvijaju svoja interesovanja i odnose, da razumiju muževnost i ženstvenost i da prihvate svoju, da nauče preuzeti odgovornost za svoje odluke, odnose i život, da budu uspješni”, objašnjava on.

Ivanović pojašnjava da je odgovornost odraslih, roditelja, škole i sistema da ponude načine, prostor i kontekst za ovu vrstu istraživanja.

Kako je kazao, treba afirmisati pozitivne i funkcionalne načine, a zabraniti disfunkcionalne.

“Kada bi umjesto ‘svjetlećih nargila’ i ‘zavodljivih šljaštećih kazina’ investirali interesovanje, novac i energiju u škole, edukacije, sportske sadržaje, programe i objekte za kulturu i učinili ih ‘šljaštećim’, možda bi maloljetnici birali da idu tamo. Kada bi primjer Islanda bio inspiracija, možda bi naši maloljetnici birali zanimljivije sadržaje od nargile, alkohola i si.”, navodi Ivanović.

Mladi nemaju puno izbora, na svakom koraku im se nudi duvan, alkohol, kocka, pa i droga. Sistem umjesto da reaguje, statistički registruje sveopšti pad.

U Crnoj Gori je prošle godine, više od polovine mladih uzrasta od 15 do 24 godina probalo alkohol, zbog čega je potrebno povećati njegovu cijenu i snažnije kontrolisati prodaju i reklamiranja, pokazalo je istraživanje IJZ. Ranije istraživanje IJZ pokazalo je da je svaki treći srednjoškolac probao cigarete.

Istraživanje IJZ, objavljeno u septembru, govori da je statistika sve crnja više od 68 odsto mladih i 67 odsto najmlađih konzumira ili je probalo alkohol.

Zna se i da edukacija o prevenciji kod mladeži puno ne pomaže, svrsishodniji oblik je visoka cijena alkohola i duvana i njegova nedostupnost. Ali džabe.

Iz NVO CAZAS predstavili su rezultate anonimne kupovine alkoholnih pića od strane maloljetnih lica uzrasta od 15 do 16 godina, koju je podržala kancelarija SZO, u 20 maloprodajnih objekata u Podgorici i Baru. Uprkos činjenici da je nacionalnim propisima zabranjena prodaja alkoholnih pića maloljetnim licima, u svih 20 maloprodajnih objekata maloljetnici su uspješno kupili alkohol. Svjesna su toga djeca, pa je istraživanje IJZ pokazalo da čak dvije trećine srednjoškolaca smatra da bi veoma lako nabavili i cigarete.

CAZAS je objavio monitoring medija prema kojem je u toku 24 sata, na četiri televizije u Crnoj Gori emitovano preko 109 reklama vezanih za alkohol, u svim periodima dana.

“Nije rijetko i da se bilbordi nalaze u dvorištima škola, koji dodatno osnažnuju sliku da je alkohol društveno prihvatljiv”, ocijenili su iz ove organizacije.

Izvor: Monitor