Uskoro Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima u sistemu zdravstvene zaštite

Radna grupa Ministarstva zdravlja izradiće narednih dana, Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima u sistemu zdravstvene zaštite, kako bi ih što bolje i efikasnije zaštili, najavio je generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu, Miro Knežević i pozvao zdravstvene radnike, da aktivno rade na identifikaciji žrtava i njihovom prijavljivanju i zaštiti, shodno zakonskim propisima Crne Gore.

Izradu nacionalnih smjernica organizuje Svjetska zdravstvena organizacija, u okviru implementacije dvogodišnjeg sporazuma i sa Vladom, u partnerstvu sa UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom resornog ministarstva.

Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović je ocijenila da zdravstveni sistem mora imati kapacitet da rano detektuje slučaj zlostavljanja i zanemarivanja, izvrši procjenu rizika u konkretnom slučaju, kao i da, kako je navela, primjeni ranu intervenciju i zbrine žrtvu.

„Izrada nacionalnih smjernica će biti svojevrsan garant kompetentnog, efikasnog i proaktivnog djelovanja zdravstvenog sistema. Preporuka SZO je da Crna Gora usredsredi svoje kapacitete na osmišljavanje i sprovođenje populacionih zdrastvenih intervencija. Zdrastveni sistem, sa jakom i snažnom primarnom zdravstvenom zaštitom, je najbolja platforma da se kvalitetna intervencija dovede do svakog građanina kome je potrebna“, ocijenila je Brajović na radionici o odgovoru zdravstvenog sistema na zlostavljanje i zanemarivanje djece i adolescenata.

Knežević je najavio i da će u narednom periodu aktivno raditi na unaprjeđenju kapaciteta patronažne službe, odnosno službe kućnih posjeta porodicama, u cij zaštite djece.

On je podsjetio da je prošle godine usvojena Nacionalna strategija za prevenciju zaštite djece od nasilja od 2017. do 2021. godine, koja je, kako je pojasnio, urađena uz podršku UNICEF-a.

„Danas je, na svima nama, odgovornost da uložimo zajedničke napore i obezbjedimo punu implementaciju Strategije. Uloga zdravstvenog sektora je od velikog značaja, a želimo da dodatno pomognemo zdravstvenim radnicima, izradom Protokola za ustupanje zdravstvenih radnika u prevenciji i zaštiti od nasilja“, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, uloga zdravstvenog sektora u domenu detekcije nasilja i pružanja brze i efikasne zaštite žrtvama je nezamjenjiva.

On je poručio da zdravstveni radnici treba da aktivno koriste matrice za prepoznavanje socijalnih rizika, koje su, kako je kazao, integrisane u informaciono-zdravstveni sistem, uz podršku kancelarije UNICEF-a.

„Multisektorska saradnja je ključna. Odgovornost je svakog sektora i svakog profesionalca da se uključi u lanac prevencije i zaštite. Podstaknuti nemilim događajima koji su potresli Crnu Goru, moramo urgentno i efikasno raditi na identifikaciji i pomoći žrtvama“, ocijenio je Knežević“

Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović, ocijenila je da je nasilje nad djecom kompleksan izazov sa kojim je suočeno cjelokupno društvo.

„Istraživanje je pokazalo da je riječ o vrlo učestalom problemu u Crnoj Gori, ali i u regionu i Evropi. Dvije trećine ispitanika su potvrdile da su bile žrtve jednog od traumatičnih iskustava tokom djetinjstva, svaki treći je bio žrtva emotivnog zlostavljanja, a četiri od deset ispitanika su potvrdili da su bili fizički zlostavljani tokom djetinjstva“, navela je Brajović.

Prema njenim riječima, radi se o problemu ljudskih prava, ali i socio-ekonomske i političke prirode.

„Bol i patnja nasilja ne opterećuju samo pojedinca i porodicu, već koštaju cjelokupnu zajednicu. Najnovije procjene upućuju da se indirektni i direktni troškovi zanemarivanja  djece mjere sa 4,21 odsto ukupnog bruto-društvenog proizvoda na globalnom nivou“, ocijenila je Brajović.

Traumatična iskustva negativno utiču na, kako je istakla, neurološki razvoj i ukupni potencijal čovjeka.

„Dijete, koje je žrtva zlostavljanja i zanemarivanja, fokusira svoje moždane resurse na opstanak, na uštrb razvoja kognitivnih funkcija, i kasnije ostvaruje manji uspjeh u školi i ima loše prospekte kada je riječ o zaposlenju i karijeri. Nasilje je zarazno i prenosi se, pa je danas dijete žrtva nasilja, a sjutra postaje nasilnik“, pojasnila je Brajović.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makkawi Khogali, poručio je da ne smije biti kompromisa kada je riječ o suočavanju sa nasiljem nad djecom.

„Nedavna vijest o onome što se dogodilo u Plavu nas poziva da glasno i otvoreno govorimo o ovom fenomenu, i upozorava nas da pojačamo napore i poboljšamo reakciju cjelokupnog sistema u prevenciji nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i svakog drugog oblika eksploatacije djece“, ocijenio je Makkawi Khogali.

On je podsjetio da se nasilje nad djecom dešava širom svijeta, bez obzira na kulturu, klasu, nivo obrazovanja, primanja i etničko porjeklo.

„Pored toga što se djeci bespotrebno nanosi bol, nasilje podriva samopoštovanje i usporava njihov razvoj. Jedinstvenost svakog djeteta i njihova zavisnost od odraslih čini imperativom da imaju veću, ne manju, zaštitu od nasilja“, pojasnio je Makkawi Khogali.

On predlaže da bude razvijen širok spektar usluga podrške porodicama koje, kako je rekao, jačaju kvalitet sistema mentalnog zdravlja.

„Reformu treba intenzivirati u svim oblastima, sa posebnim osvrtom na poboljšanje znanja, stavova i praksi javnosti i profesionalaca o fenomenu nasilja, kao i jačanje multisektorskog odgovora na nasilje nad djecom“, poručio je Makkawi Khogali.

Izvor: PR Centar

  • HiPP

    Procedure i Izazovi Samohranog…

    Leave a Reply