Osnažiti organizacije koje okupljaju pacijente i njihove roditelje

U Crnoj Gori je neophodno unaprijediti pravni i strateški okvir za učešće organizacija civilnog društva u pružanju preventivno-zdravstvenih i socijalnih servisa podrške, kao i osnažiti organizacije koje okupljaju pacijente i njihove roditelje, poručeno je na završnoj konferenciji za novinare programa HealthUP.

Ovaj program sprovodile su prethodne dvije godine nevladine organizacije (NVO) CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i Udruženje Roditelji.

Program menadžerka CAZAS-a, Sanja Šišović, kazala je da je tokom dvije godine trajanja projekta organizovano 15 događaja, a osobe koje su uključene u sve aktivnosti su, kako je rekla, uglavnom zaposleni u NVO „pružaoci socijalnih i preventivnih zdravstvenih servisa“.

„Njih je projektom obuhvaćeno ukupno 316, dok je više od 15 NVO učestvovalo u projektu. Formirana je neformalna Koalicija NVO koje su učestvovale u projektnim aktivnostima i direktno bile obuhvaćene programima jačanja kapaciteta u okviru samog projekta”, kazala je Šišović i dodala da su jako ponosni na to što je tokom projekta razvijeno deset različitih publikacija.

Kako je pojasnila, projekat je imao za cilj da jača saradnju, kao i kapacitete vladinog i nevladinog sektora.

Šišović je navela da su kroz projekat organizovali studijsku posjetu za delegaciju od pet ljudi iz Crne Gore.

“Delegaciju su činili predstavnici zdravstvenih ustanova i NVO koji su bili u Zagrebu, gdje smo u decembru prošle godine obišli sve ključne institucije koje se bave zdravstvenom zaštitom“, rekla je Šišović.

Kroz projekat je, kako je kazala, po prvi put u Crnoj Gori, pokrenut neprofitni edukativni portal o zdravlju zdravlje.co.me.

„Portal zdravlje.co.me je razvijen sa ciljem informisanja građana o ključnim oblastima kada je u pitanju zdravlje, ali i sa ciljem informisanja nadležnih institucija o onome što se zapravo dešava u nevladinom sektoru, kada je u pitanju oblast zdravlja“, pojasnila je Šišović.

Prema njenim riječima, kroz program su dodijeljena dva mini granta nevladinim organizacijama Fenix – Udruženje roditelja djece oboljele od kancera i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Berane.

„Dok se jedan grant bavio pitanjem prilagođenosti zdravstvene zaštite potrebama djeteta i uvođenjem bezbolnih dijagnostičkih procedura, drugi grant se bavio temom nasilje i zdravlje i procedurama za prijavu nasilja u zdravstvenim uslugama“, istakla je Šišović.

Ona je rekla da je veliki broj NVO uspio da ima svoje članove u raznim radnim grupama i timovima koja su ministarstva formirala.

„Imamo članove u nacionalnim savjetima, u raznim multisektorskim tijelima i komisijama. NVO koje kandiduju svoje predstavnike za člansvo u radnim tijelima jako često trebaju podršku i razmjenu informacija sa ostalim NVO da bi mogli da utiču na sadržaj nekog dokumenta ili neke strategije, zbog čega je postojanje ovakve Koalicije važno za razmjenu informacija i za zagovaranje“, pojasnila je Šišović.

Ona smatra da je potrebno unaprijediti pravni i strateški okvir za učešće organizacija civilnog društva u pružanju preventivno zdravstvenih i socijalnih servisa podrške u zdravstvu.

„Jedan od ključnih problema jeste što NVO koje se bave ovom tematikom jako često imaju problem da obezbijede sredstva za to što rade i jako često te organizacije zakonski nisu prepoznate kao potencijalni partner neke zdravstvene institucije u toj oblasti“, rekla je Šišović.

Zbog toga je, kako smatra, jako važno da nevladin sektor u saradnji sa institucijama proba da nađe najbolje rješenje za prepoznavanje važnosti organizacija koje se bave servisima podrške u zdravstvu.

„Važno je da razmišljamo o osnaživanju organizacija koje okupljaju pacijente, roditelje pacijenata, ali isto tako i udruženje pacijenata. U Crnoj Gori još uvijek nema krovnog Udruženja pacijenata i to je neki pravac u kojem će vjerovatno ova Koalicija ići u narednom periodu. Nemamo prepoznatu ulogu udruženja pacijenata kao nekoga ko predstavlja zagovornika prava pacijenata u domenu zaštite njihovih prava kroz postojeću regulativu“, poručila je Šišović.

Ona je istakla da je malo donatora koji su voljni da podržavaju projekte u oblasti zdravstva.

„I to je nešto za šta će morati da se lobira i zagovara kako bi ove organizacije uspjele da ostvare svoje ciljeve. Takođe, u Crnoj Gori nema puno organizacija koje se bave ovom oblašću. To je jedan od razloga zbog kojeg ćemo se mi, kao projektni tim, truditi da sve preporuke realizujemo“, rekla je Šišović.

Predstavnica SOS Telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Nikolina Boljević, ocijenila je da je multisektorska saradnja i umrežavanje ključna determinanta, kako je rekla, efikasnog rada sistema zdravstvene i socijalne zaštite u Crnoj Gori.

„Primjeri dobre prakse jasno pokazuju da udružene organizacije civilnog društva postižu bolje rezultate i da na taj način postaju efikasniji partneri relevantnim institucijama“, rekla je Boljević.

Evropska unija, kako je kazala, podržava i promoviše umreževanje i osnaživanje organizacija civilnog društva čime, kako smatra, šalje poruku da one moraju biti uključene u procese donošenje odluka i aktivno učestvovati u svim društveno važnim procesima.

„Ono što nam ostaje kao zadatak nakon dvije godine intenzivnog rada jeste razmatranje mogućnosti nastavka programa, ali i obezbjeđivanje dodatnih programa za organizcaije civilnog društva kako bi se uspostavljena Koalicija dodatno unaprijedila i povećalo njeno učešće u radnim tijelima i grupama, kao i osnažila saradnja sa sveukupnim civilnim sektorom u Crnoj Gori“, navela je Boljević.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, navela je da je veoma važno što je tokom projekta usvojen Kodeks koji se tiče zabrane reklamiranja vještačkih formula, odnosno zamjena za majčino mlijeko.

„Mi od prošle godine imamo Kodeks koji se odnosi na zdravstvene radnike i na zdravstvene ustanove u Crnoj Gori. Tako da oni, od prošle godine ne smiju ni na koji način da reklamiraju zamjenske formule, odnosno zamjenska mlijeka za bebe“, pojasnila je Mihailović.

Ona je istakla da roditelji u primorskim i sjevernim opštinama konačno mogu da kažu da imaju ultrazvučne preglede kukova njihovih beba u svojim opštinama.

„To do skoro nije bilo moguće. Roditelji beba koje su rođene u velikom broju opština morale su da dolaze u Podgoricu ili su njihovi roditelji morali da plaćaju u privatnim ustanovama preglede te vrste. Ali nakon komunikacije sa Ministarstvom zdravlja, ta situacija sa promijenila u velikom dijelu opština i promijeniće se u drugima u narednom periodu“, kazala je Mihailović.

U Crnoj Gori, kako je kazala, nedostaju specijalisti za djecu.

„I tu se situacija počela mijenjati. Tako da danas možemo reći da se i taj glas pacijenata, prevashodno roditelja čuo i da se situacija promijenila nabolje, a vjerujemo da će u narednom periodu to biti i nastavljeno“, rekla je Mihailović.

Projekat HealthUp je podržala Delegacija Evropske unije kroz “Civil Society Facility Montenegro Programme IPA 2014”.

Izvor: PR Centar

  • HiPP

    Procedure i Izazovi Samohranog…

    Comments

    1. Da li je pravo pacijenta da pije najskuplje ljekove u regionu,dok djecu lijecimo sms a ljudi umoiru jer nema novca za transplataciju?Ko to zaradjuje na mukama bolesnih ljudi?

    Leave a Reply