Gojaznost djece u Crnoj Gori uzima epidemijske razmjere

Foto: EUIC/U.Jovovic

Procenat predgojazne i gojazne djece u Crnoj Gori je visok, a gojaznost uzima epidemijske razmjere, upozoravaju ljekari, koji ukazuju da je roditelji imaju ključnu ulogu u formiranju navika u ishrani zbog čega ih pozivaju da rade zajedno na njihovom mijenjaju.

Institut za javno zdravlje predstaviće sjutra najnovije rezultate istraživanja o gojaznosti djece u Crnoj Gori, a danas su na panel diskusiji Ishrana djece u vremenu loših navika saopštili da je oko 40 odsto predgojazne i gojazne djece. Panel u organizovali Udruženje Roditelji, CAZAS i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, u okviru projekta “HealthUP“, koji je podržala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori,

Istraživanjem Instituta za javno zdravlje je prošle godine bilo obuhvaćeno oko 3,500 djece, uzrasta 6 do 8 godina, a rađeno je na teritoriji cijele Crne Gore i obuhvatilo je oko 100 škola iz sjeverne, centralne i južne regije.

Specijalista higijene u Institutu, Enisa Kujundžić kazala je da je jedno od pitanja u upitniku koji se odnosio na navike djece kad su u pitanju ishrana, spavanje, fizička aktivnost, a koji su ispunjavali roditelji, bilo kako oni doživljavaju svoje dijete – da li kao gojazno, predgojazno, pothranjeno ili normalno.

“Samo 1 odsto roditelja vidi svoje dijete kao gojazno, 9 odsto njih kao predgojazno i oko 1 odsto kao pothranjeno. Tu leži ključ ali i rješenje problema”, dodala je ona pojašnjavajući da roditelji nijesu svjesni da ishrana nije samo zadovoljenje energetskih potreba i da dijete nije gladno, već da mora da ima i zdravstveni aspekt.

Podsjetila je da su roditelji ti koji formiraju dječije navike u prvim godinama života, a kako je kazala, mnogo su popustljivi kad je ishrana u pitanju, prave kompromise i idu linijom manjeg otpora.

Ona im savjetuje da u ishrani koriste sezonsko voće i povrće, proizvedeno na našim prostorima, po mogućnosti domaće, a da se u vezi sa ishranom savjetuju sa ljudima koji se bave ishranom odnosno ljekarima. Smatra da u današnje vrijeme ne možemo uticati na količinu aditiva i hemijskih supstanci u hrani, ali da možemo birati hranu koja toga ima manje.

Foto: EUIC/U.Jovovic

Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, dr Paša Divanović govorila je o rezultatima sistematskih pregleda djece različitih uzrasta koji takođe pokazuju da je sve više gojazne djece.

Sistematski pregledi u 4. godini pokazuju da je najmanje pothranje djece – oko 1,8 odsto, a gojaznih 20 odsto. Gojazne djece je više među dpredškolcima I to 25,4 odsto dječaka i 32,4 odsto djevojčica. Prema podacima Doma zdravlja, oko 60 do 80 odsto gojazne školske djece ostane gojazno i u starijem uzrastu.

Divanović pojašnjava da pored toga što ne uzimaju hranu u pet obroka, nepravilno uzimaju ugljene hidrate, proteine, masti i vitamine djeca se nedovljno bave fizičkom aktivnošću i spavaju.

Da se djeca loše hrane, posebno dok su u školi, prepoznali su i u Ministarstvu prosvjete, koje je osim pilotiranja projekta đačke užine na teritoriji Glavnog grada u saradnji sa srednjom stručom školom „Sergije Stanić“ i Institutom za javno zdravlje, odlučilo da u narednom periodu dodatno pokuša da utiče na dostupnost nezdravih proizvoda najmlađima.

To Ministarstvo ubuduće neće na teritoriji Podgorice, davati saglasnosti za prodavanje nezdrave hrane u kioscima unutar dvorišta škola, a pokušaće da u saradnji sa Mnistarstvom za održivi razvoj to zabrani i u njihovoj blizini.

Milica Lekić iz Ministarstva prosvjete je pojasnila da je Podgorica prvi grad u kojem će se sprovoditi ta odluka jer škola “Sergije Stanić” već proizvodi đačku užinu i može ponuditi zdrave proizvode ne samo direktno đacima nego i kioscima kako bi zamijenili asortiman koji nije zdrav.

Vjeruju da će đačka užina “Sergije Stanić” škole biti podstrek školama koje imaju smjerove kuvarstva i poslastičarstva na teritorijama drugih opština da svoje kapacitete iskoriste za slične namjene.

Foto: EUIC/U.Jovovic

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji navela je da je ishrana tema koja izaziva velike rasprave među roditeljima na osnovu kojih se može zaključiti da roditelji nijesu svjesni grešaka koje prave i problema koje može izazvati nezdrava ishrana. Ona je najavila da će u narednom periodu zajedno sa Institutom, ljekarima i Ministarstvom prosvjete raditi na promijeni stanja i svijesti o važnosti zdrave ishrane.

Projekat HealthUP ima za cilj jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva. Cilj programa, koji posljednje dvije godine sprovode CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata. Ishrana je jedna od oblasti saradnje između nevladnih organizacija i institucija.

  • HiPP

    Procedure i Izazovi Samohranog…

    Comments

    1. Sta reci , jelovnik u jaslicama kao dorucak – Čokolino , beba 12+ mjeseci. Koliko samo sadrzi secera i adetiva cokolino,rizolino, frutolino i ostala smeca, da li zna nutricionista koja potpisuje jelovnik vrtica?

    2. Prije 2-3 godine razgovarah sa medicinskim tehnicarem koji po skolama obavlja sistematske preglede. Rekao mi je da je velika razlika medju djecom iz 3-4 škole koje su u samom centru, u odnosu na ostale skole u PG. U tim školama mnogo više je gojazne djece, djece sa ravnim stopalima, krivom kičmom, lošim zubima, oštećenim vidom… Zaključimo šta je problem.

    3. Ljeba i sira djeci tuboka
      Skorupa varenike i od pete godine da počnu da rade fizičke poslove makar da vucu grebulju po livadi i majke da im spremaju da jedu a ne vode ih po brzih hrana hamburgeri Itd pa se čude sto im dijete ka lopta 90% ovih modernih mamica nezna kafu skuvat a kamo li dijete hranit 😂😂

    4. Bolje da su puniji pogotovo muski a ne ko moji mrsaviji,covjek bi rekao Jede li to dijete sto.Mada je sa druge strane dobro sto su brzi,aktivniji,skacu,trce,preskacu,pa im to neda ni da debljaju.

    Leave a Reply