Predstavljena nova lista, ministar tvrdi da su ljekovi sada jeftini nego u regionu

Ministar zdravlja Kenan Hrapović poručio je danas crnogorskim građanima da će nova lista lijekova u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju njihovog građana, posebno u početnoj fazi bolesti, smanjenju kasnijih komplikacija, produženom liječenju i kvalitetu života pacijenata Crne Gore.

On je danas, na konferenciji za novinare Ministarstva zdravlja povodom početka primjene nove Liste lijekova, podsjetio da se ranija nije inovirala od 2015.godine, pojašnjavajući da je bilo neophodno uraditi Novu, u skladu sa promjenama savremene farmakoterapije.

Nova lista lijekova podrazumijeva osnovnu i doplatnu listu, što, kako je rekao, predstavlja novi koncept liste lijekova u Crnoj Gori. Sadrži lijekove koji se propisuju i izdaju na recept i lijekove koji se primjenjuju na primarno, sekundarnom i tercijalnom nivou, na teret sredstava obavezom zdravstvenog osiguranja, kao lijekove koji su sastavni dio doplatne liste lijekova.

Prema riječima Hrapovića, kako ne bi bilo favorizovanja i monopolskih položaja bilo kojeg proizvođača, prilikom izrade liste podstaknuta je konkurentnost u smanjenju cijena lijekova.

„Prema pozitivnim propisima, cijene lijekova u Crnoj Gori se formiraju u odnosu na cijene lijekova u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Postigli smo da je maksimalna cijena bilo kojeg lijeka u Crnoj Gori niža od prosječne cijene lijekova u sve tri navedene države“, istakao je Hrapović.

Cijene 89 odsto lijekova sa osnovne listea su niže ili jednake najnižim uporedivim cijenama koje ima Srbija, tvrdi on. Strategija Ministarstva zdravlja je da svakom pacijentu, kojem je zaista neophodan određeni lijek, on bude dostupan u skladu sa prihvaćenim terapijskim farmakoekonomskim kriterijumima.

Hrapović je objasnio će, pored terapijske koristi, koje uvođenje novih tehnologija sa sobom nosi, donošenje nove liste lijekova imati neposredne ekonomske rezutate jer će se, kako je pojasnio, svi lijekovi koji će biti na osnovnoj i doplatnoj listi moći nabavljati po cijenama koje ne mogu biti veće od maksimalno propisanih, „što do sada u Crnoj Gori nije bio slučaj“.

Članica Komisije za izradu liste ljekova, Olgica Knežević, pojasnila je da osnovnu listu lijekova čine najsvrsishodniji lijekovi koji pokrivaju najveći broj patoloških stanja u Crnoj Gori, koji obezbjeđuju, kako je navela, kvalitetnu terapiju, a za koje su osiguranicima zdravstvenog osiguranja, pokriveni troškovi u punom iznosu.

Osnovna lista, kako je precizirala, sadrži 1.046 lijekova.

„Doplatnu listu lijekova čine lijekovi koji su terapijska paralela (terapijska alternativa) lijekovima sa Osnovne liste llijekova i osiguraniku se obezbjeđuju u visini cijene lijeka sa osnovne liste. Razliku do punog iznosa cijene lijeka na doplatnoj listi ljekova plaća osigurano lice. Doplatna lista lijekova sadrži 89 lijekova“, navela je Knežević.

Ona je pojasnila da će osiguranik za lijek za doplatne liste, platiti samo razliku u cijenu u odnosu na lijek koji se nalazi osnovnoj listi, i da je kako je kazala do euro doplata za više od 70 odsto lijekova koji se nalaze na doplatnoj listi.

„Sve ove lijekove, pacijenti su do sada kupovali u punom komercijalnom iznosu, a sada će vrlo simbolično vršiti njihovu doplatu“, istakla je Knežević.

Ona je kazala da je na Listu uvršteno 114 novih lijekova, pojašnjavajući da su proširene terapijske opcije za oboljele od dijabetesa, infarkta miokarda i akutnog ishemijskog moždanog udara – trombolitička terapija, kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja – novi oralni antikoagulantni lijekovi.

„Proširene su terapijske opcije za oboljele od kardiovaskularnih oboljenja – akutni koronarni sindrom, hipertenzija, anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa kod pacijenata na hemodijalizi, genito-urinarnih oboljenja i infektivnih bolesti“, precizirala je Knežević.

Ona je kazala da više nijedan par, koji je u postupku vantjelesne oplodnje, neće imati potrebu da izdavaja novac za kupovinu lijekova.

Knežević je kazala da su na listu uvršteni i specifični imunoglobulini, koji se koriste kao prevencija respiratornog virusa kod odojčadi, lijekovi koji su sastavni dio transplantacionog programa, kao i dijetetska sredstva kao dodatak ishrani namijenjeni posebno osjetljivoj grupi pacijenata (odojčad, djeca sa multiplim alergijama na hranu, onkološki pacijenti…).

„Sa prethodne Liste lijekova su skinuti lijekovi koji više ne zadovoljavaju kriterijume u pogledu kvaliteta, efikasnosti ili bezbjednosti, kojima je istekla dozvola za prometovanje lijeka, a nosilac dozvole nije priložio dokaz o obnovi registracije ili je sam povukao registraciju lijeka, kao i lijekovi koji nisu ispunjavali opšte i posebne kriterijume u skladu sa Uredbom o kriterijumima za stavljanje odnosno skidanje lijekova sa Liste lijekova“, pojasnila je ona.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da su od primjene nove liste, 1.marta, pratili primjedbe građana, navodeći da je suština primjedbi neadekvatna snabdijevenost apoteka.

„Dobili smo odgovore apoteka da iz objektivnih razloga proizvođači nisu u mogućnosti da isporuče lijekove ne samo za crnogorsko tržište, nego i za ostalo tržište za određeni period. Od ponedeljka ćemo, za lijekove koji su nedostatni, a postoji njihova zamjena, informatički omogućiti da se radi njihova zamjena, i na taj način ćemo riješiti problem koji je postojao“, rekao je Čirgić.

On je naveo da je, od 1.marta do jutros realizovano 110 hiljada recepata, a da je izdato oko 150 hiljada kutija lijekova.

Izvor: PR Centar

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Comments

  1. Ministre, znate li da Institut za javno zdravlje nema 90% testova, da ljekova nema, a zamjene se placaju, koliko lijekova preko 2€ ne ide na recept? Prica ne pije vodu, jer ce vam vecina ljekara specijalista reci da lijek ne kupujete ovdje jer je preskup, vec da nabavite iz regiona.

  2. Koliko vidim, lica sa invaliditetom nigdje nijesu pomenuta niti medikamenti koje oni koriste a koje sada moraju da doplacuju, sa time da su ih do novih mjera na recept uzimali besplatno! Toliko o tome koliko su zastupljena prava lica sa invaliditetom i koliko im se pomaze da njihovo lijecenje barem u smislu ljekova, bude na teret Fonda.

  3. Kad pocnem da da pisem moje iskustvo sa “osobama koje rade”jer neznam kako.da ih oslovim,u prostoriji gdje se ispisuje papirologija za inostransvo(znace vecina o kome se radi)da ja kao pacijent treba da se interesujem.promijenili se sto u pravilniku fonda,jer kako kaze:pacijenti su tu da pitaju,a ona da odgovara!!!!a tek da se dodje do pravnika ili ne daj Boze direktora,nemoguca misija

    • Pa ti što su zaduženi da daju odgovore oni sve znaju, preko njih nema dalje i više, a ne daj Bože da znaš koje su škole pozavršavali i kako su se tu našli.Nego ko vidi malo šire u prostoru i vremenu jasno mu je zašto je to tako.

Leave a Reply