Roditelji nezavodovoljni sadašnjim sistemom osnovnog obrazovanja

Roditelji u Crnoj Gori nezadovoljni su sadašnjim sistemom osnovnog obrazovanja koji, na osnovu njihovog mišljenja iskazanog u online upitniku udruženja Roditelji čiji su rezutati danas predstavljeni, u mnogo čemu mora da se mijenja.

Udruženje Roditelji, podstaknuto raspravama o osnovnom obrazovanju i kometarima roditelja posebno nakon početka školske 2017/2018. godine, odlučilo je da sastavi uputnik o temama koje u ovom trenutku smatra važnim iz ove oblasti I da provjeri stavove roditelja.

“Roditelje u Crnoj Gori malo ko šta pita kada je riječ o obrazovanju njihove djece, iako bi njihovi stavovi mogli da doprinesu i kvalitetu i zadovoljstvu nastavom. Nezadovoljstvo je prisutno u puno oblasti i vjerujemo da će se upavo zbog toga ovi stavovi ozbiljno shvatiti. Nama kao Udruženju je bilo važno da čujemo stavove roditelja o određenim temama i kako bi se argumentovanije i efektivnije zalagali za kvalitetnije obrazovanje u Crnoj Gori”, pojasnila je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji na konferenciji za novinare u PR centru, koji je podržao predstavljanje rezultata upitnika.

Upitnik je bio dostupan na sajtu roditelji.me, a u periodu od 18. oktobra do 8. novembra ispunio ga je 961 ispitanik. U definisanju pitanja, ali i njihovoj obradi udruženje Roditelji konsultovalo je i tražilo pomoć profesorice Olivere Komar sa Fakulteta političkih nauka, koja je  volonterski pomogla u obradi podataka i njihovom prestavljanju javnosti.

Za Komar je, kako je navela, kao za nekoga ko se bavi istraživanjima, najbitniji podatak to što je na onlajn anketu u Crnoj Gori odgovorilo je preko 960 ispitanika što govori o tome da roditelji žele da se čuju, znači imaju šta da kažu i žele nešto da kažu.

“Ovaj tip istraživanja kada grupa koja je zaista zainteresovana za određeni proces se samoorganizuje, istakne svoj glas, kaže to što misli, nađe prostor da se čuje, je nešto čega nama zapravo jako fali u Crnoj Gori. Tako da mi je bilo drago prvo da su se oni odlučili da naprave nešto slično ovome i bila sam zapravo zapanjena odzivom”, navela je ona.

Mihailović je kazala da je malo odgovora koji su iznenadili, i jedini takav je bio na pitanje da li su roditelji zadovoljni vremenom u koje njihovo dijete počinje i završava dan u školi (smjenom) jer su više iskazali zadovoljstvo nego nezadovoljstvo postojećim stanjem. U potpunosti je zadovoljna četvrtina roditelja, a uglavnom 38.  Uglavnom nije zadovoljnno 15 odsto roditelja, a uopšte 22.


Odgovori o produženom boravku nijesu bili iznenađenje. Ta tema zaokuplja puno pažnje roditelja, i zbog sadašnjeg načina organizacije su više puta iskazivali nezadovoljstvo, a to su pokazali i njihovi odgovori na upitnik. Udruženje Roditelji je više puta pokušavalo da izdejstvuje da se organizacija produženog boravka bolje uredi, da se škole obavežu da ga moraju organizovati barem za prvi razred, ali do sada nije uspjelo, uz obrazloženje da veliki broj škola nema prostor koji bi mogle da urede za te namjene.

Čak 91 odsto roditelja smatra da sve škole treba da imaju produženi boravak,

a njihovi su odgovori potvrdili da ih sada nema u skoro polovini osnovnih škola. A i kada ga imaju to je najčešće samo za prvi razred.

Sljedeća tema kojaje obrađena je bilo vršnjačko nasilje, o kojem se govori gotovo svakodnevno. Na pitanje da li im je poznato da li se njihovo dijete neposredno ili posredno susrijetalo sa vršnjačkim nasiljem u školi, potvrdno je odgovorilo 56 odsto roditelja.

Roditelji čak smatraju da u situacijama kada dođe do vršnjačkog nasilja ni roditelji ni škola ne postupaju adekvatno. Dakle, nije da vide samo krivca u školi nego su svjesni da u tome treba mijenjati i ulogu roditelja.

Da škole ne postupaju kako treba misli 49 odsto ispitanih, a da to ne rade kako treba roditelji, kaže 61 odsto.

Potvrdilo se i mišljenje o nepovjerenju u savjete roditelja, čija uloga definitivno mora da se mijenja.

Veliko povjerenje u savjete roditelja ima svega 4% ispitanih, uglavnom ima povjerenje 28%, dok ga uglavnom ili uopšte nema 24 odnosno 23 odsto ispitanih roditelja.

Čak 52 odsto roditelja nije upoznat da je Savjet roditelja riješio neki problem u školi u koju idu njihova djeca, a skoro toliko ni ne dobija povratne infomacije od predstavnika u Savjetu roditelja šta se razgovaralo i odlučivalo na sjednicama.

Prebukiranost je istaknuta kao najveći problem koji roditelji prepoznaju u školama u njihovom gradu, koju je zaokružilo 26 odsto njih, a gotovo isto toliko smatra da je u pitanju nestručan kadar i nedovoljno finansija.

Očekivano, prebukiranost je češće prepoznata u centralnom i južnom regionu, a nedovoljno finansija i nesručan kadar na sjeveru,mada su nedovoljno finansija kao jedan od ključnih problema navodili i roditelji iz južne regije. Probleme koje su roditelji sami upisivali su loš obrazovni program/loši udžbenici, nedostatak stimulansa da se trajno usvoji znanje, loša organizacija rada odnosno smjena, nedisciplina, favorizovanje učenika „više klase”, nedostatak školskog policajca….


Roditelje smo pitali i da li misle da li u školama treba zabraniti svaki oblik prodaje i reklamiranja, i potvrdno je odgovorilo 56% njih, dok 35 odsto kaže da to treba uraditi samo za  proizvode i usluge koji nijesu važni za obrazovanje.

Djeci su, prema odgovorima 35 odsto ispitanih roditelja najčešće tražili u školama novac za materijal za rad, zatim za sređivanje prostora škole, a trećina roditelja se izjasnila da njihovoj djeci nije nikada tražen novac u školi za nešto od navedenog. Roditelji su imali mogućnost da upišu za šta je u školama djeci tražen novac i u okviru te opcije su najčešće navodili humanitarne akcije za bolesnu djecu, klimatizaciju učionica, izlete, pozorišne predstave, kurseve, osiguravajuće kuće.

Posebno je udruženje Roditelji interesovalo održavanje predmeta fizičko vaspitanje.

Pitali su roditelje da li su njihova djeca od 1. razreda održavala časove fizičkog vaspitanja i gotovo 40 odsto njih je odgovorilo da nijesu.  Sale za fizičko vaspitanje ima 82 odsto škola, a čak 72 odsto roditelja je napisao da škola u koju ide njihovo dijete izdaje svoj prostor privatnim školama (sporta, plesa…) i za slične aktivnosti?

Skoro polovina učenika, kako kažu njihovi roditelji, počela je redovno da održava časove fizičkog vaspitanja u salama tek od 4. razreda.


Izbor drugog stranog jezika takođe bio tema primjedbi roditelja, posebno nakon izmjena zakona prošle godine.

Najveći broj škola, sudeći prema odgovorima roditelja, djeci nudi da izaberu između dva strana jezika, kada odlučuju koji će jezik učiti osim engleskog.

U tom izboru, čak skoro 40 odsto roditelja je odgovorilo da ne zna da li je škola ispoštovala želju djeteta.

Veliki broj roditelja, čak 72 odsto je naveo da se od njih očekuje da pomažu djetetu u rješavanju domaćih zadataka, a za te aktivnosti 43 odsto njih potroši dnevno od sat do dva vremena.

Samo 8 odsto roditelja je reklo da uopšte ne provodi vrijeme pomažući djetetu oko domaćih zadataka.

Upitnik je potvrdio pesimizam roditelja o sistemu obrazovanja i njihovo nezadovoljstvo. Na kraju su pitani da li očekuju da će posljednja reforma obrazovanja učiniti da imamo kvalitetniji sistem obrazovanja, i 66 odsto njih reklo da to uopšte ne očekuje.

Kada su odgovarali na pitanje da li su generalno zadovoljni sistemom osnovno-školskog obrazovanja u Crnoj Gori, zadovoljstvo je iskazalo 20 odsto njih, dok je 36 odsto roditelja kazalo da uglavnom nijesu zadovoljni, a 41 odso uopšte nije zadovoljno.

Željeli smo da znamo i da li misle da treba zadržati devetogodišnji sistem školovanja, i dobili smo odgovor da 76 odsto njih se sa tim ne slaže.

Profesorica Komar je analizirala demografiju iz upitnika i razlike u skladu sa tim, u toku čega je primijetila da ih ima veoma značajnih.

Kada se ukrsti podatak o tome da li škola koju pohađa dijete ima organizovan produženi boravak vidi se da uglavnom takvi boravci postoje u centralnoj regiji.

Roditelji iz centralne regije njih 61,5% kaže DA, a recimo na sjeveru svega 20% je potvrdno odgovorilo.

“To vam govori o tome da su roditelji na sjeveru mnogo manje zadovoljni kada govorimo o ovom pitanju u odnosu na centar ili jug”, pojašnjava Komar.

Da li škola treba da ima produženi boravak, u centru i jugu misle više da treba nego na sjeveru.

“Na sjeveru vjerovatno i zbog toga što nisu imali ni to iskustvo, odnosno nisu svi u dovoljnoj mjeri imali to iskustvo”, dodaje Komar.

Odgovor na pitanje Da li je od predstavnika odeljenja dobijate povratnu informaciju šta se dešavalo u Savjetu roditelja? je, kako kaže Komar, podatak na koji treba posebno obratiti pažnju, s obzirom na funkciju savjeta roditelja, a zbog toga što su svi uglavnom nezadovoljni.

Izuzev na jugu gdje četvrtina kaže da je zadovoljna, svuda je procenat zapravo 16 ili 12 posto onih koji navode da dobiju neku povratnu informaciju iz ovog tijela ali uglavnom, ili je ne dobiju uopšte. Čak na sjeveru 57% njih nema apsolutno nikakvu povratnu informaciju ili je dobiju ponekad ali ne dovoljno često.

Kada je riječ o prepoznavanju najvećih problema u školama i tu postoji regionalnu razlika. Na sjeveru se najviše se žale na nestručan kadar, pa nakon toga na nedovoljno finansija, pa onda na nestručan menadžment. U centru misle da im je najveći problem prebukiranost, to je problem broj jedan. Na jugu kažu najveći problem je nedovoljno finansija, pa prebukiranost pa onda nestručan kadar.

“Kao što vidite u zavisnosti od toga gdje se škola nalazi roditelji i djeca kubure sa različitim problemima”, pojašnjava Komar.

Na jugu je fizičko obrazovanje najbolje sprovedeno, tako da u 80 posto slučajeva je odgovor DA. U centralnom dijelu je to 54 posto.

“Da li su djeca održavala časove fizičkog obrazovanja redovno ukršteno sa mjestom škole, najmanje u gradovima, najviše na selu i u prigradskim naseljima što je i očekivano.  Najviše sala iako se najmanje fizičko tamo zapravo održava imate u centru pa onda na jugu i onda na sjeveru. Ono što ćete vidjeti jeste da na sjeveru i na jugu imate mnogo više onih koji kažu da postoji neka sala ali ona nije uslovna. Praktično petina, na sjeveru 22 posto i 21 na jugu kaže da sale u kojima djeca drže fizičko nisu dovoljno uslovne”, ukazuje Komar.

Na pitanje da li škola izdaje svoj prostor privatnim školama plesa, sporta .. na osnovu odgovora se zaključuje da je ta aktivnost komercijalna škola zastupljenija u centru i na jugu nego na sjeveru. Na sjeveru svaki drugi roditelj kaže DA, u centralnom dijelu i na jugu praktično dvije trećine njih kaže da škola izdaje svoje prostorije za komercijalne aktivnosti.

Sjever ima pozitivnije rezultate nego na drugim pitanjima kada je riječ o odgovorima na pitanje u vezi sa izborom drugog stranog jezika.

U centru i na jugu roditelji ne znaju da li je škola ispoštovala izbor drugog stranog jezika djeteta.

Uglavnom roditelji kažu da treba zabraniti svaki oblik reklamiranja i prodaje.

“Interesantno da najmanje tako kažu oni na selu gdje pretpostavljam najmanje reklamiranja ima a najviše su nezadovoljni oni koji su u gradu 59 posto kaže da definitivno treba zabraniti”, navodi Komar.

Iz udruženja Roditelji je najavljeno da će im odgovori iz upitnika biti značajna pomoć u zalaganju za promjenama u više oblasti, počev od vršnjačkog nasilja, odražvanja časova fizičkog vaspitanja, organizacije produženog boravka i da će na osnovu odgovora definisati naredne korake u ovoj oblasti.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Nista bez bukvara,u prvi razred se ucila slova a sad ponavljamo kao papagaji da bi naucili pjesmicu.Matematiku u prvi i drugi razred uce ono sto smo mi ucili tek u cetvrti.Engleski koji nam se tek ukljucio u cetvrti ili peti njima u prvi vec.Tako kako nam je.

  2. Najveca greska je prvo bilo to sto su uveli da se ide u skolu sa 6 godina, i to sva djeca koja u datoj kalendarskoj godini pune 6. Pa imate odjeljenje gdje ima djece koja u januaru napune 6 i starija su cijelih 11 mjeseci od decembarskih drugara….znaci, skoro godinu.
    Onog trena kad se neko “pametan” dosjetio da uskrati djeci bezbrizno djetinjstvo i uvali ih u klupe, e tad je krenulo unistavanje skolstva. Vise se ne zna ko pije a ko placa.

  3. Djeca nam u prva dva razreda bolje naucise engleski jezik i abecedu u odnosu na maternji-cirilicu,citanje, pisanje,pravopis.Imam sina u 3.razred gdje uciteljica stavlja prioritet na prirodu i drustvo a djeca u 3 razred pola nepismena.Tako ga ja ucim da pise, cita a ona poljoprivredu 😀Jasno i glasno ukinuti 9.ti razred i u prva dva razreda staviti prioritet na pisanje i citanje.Kada svi to dobro savladaju ostalo ce sve mnogo lakse !

  4. Odlican upitnik i smjernice u kom su obuhvacene bitne dileme danasnjeg roditelja kojima se treba naci ozbiljno rjesenje, nadam se da se nece zavrsit samo na znaku pitanja😊😉, pozdrav za udruzenje roditelja

  5. Mislim da je najmanje vazno je li devet ili osam razreda. Bitno je da je apsolutno izgubljen kvalitet nastave. Nema kvalitetnog kadra, narocito medju uciteljima/ uciteljicama. Pa zbog loseg pocetka u nizim razredima, tesko se dobija poboljsanje u vecim. Da ne pominjem vrsnjacko nasilje, nepostovanje nastavnika, lose angazovanje nastavnika, nikakve kreativnosti… danas kada na interneti ima mnogo materijala da se djeca animiraju, da im se olaksa materija koja se obradjuje..oni sve gori. Djeca sve manje znaju. Ocajno stanje. U svakom pogledu. A da ne pominjem i roditelje koji sve to otezavaju na svoj nacin. Razmazena djeca koja imaju podrsku roditelja, ne postuju ni skolu, ni obaveze, ni nastavno osoblje. Katastrofa opsta.

  6. ne shvatam zbog cega bi bili nezadovoljni? Skolski ,zdrvstveni,socijalni…svaki sistem je u kolapsu i svi su svjesni toga a i dalje se podrzava jedna te ista vlast ciji ministri upravo kreiraju ove sisteme,tako da ne vidim razlog za nezadovoljstvo jer se poslije svakih izbora slavi po svu noc,a upravo se slavi ovo…cast izuzecima

Leave a Reply