Za probleme u govoru kriva upotreba tehnologija od najranijeg uzrasta

Broj djece sa govorno-jezičkim i kombinovanim smetnjama, djece kod kojih je prisutan disharmoničan razvoj, kao i djece iz autističnog spektra, u konstantnom je porastu, a logopedi i defektolozi upozoravaju da najveći uticaj na to ima moderna tehnologija odnosno korištenje lap-topova, tableta, “pametnih telefona”.

Za 15 godina broj takve djece koja dolaze na tretman u Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” u Kotoru se učetvorostručio sa oko 50 djece na 200, kažu Danijela Vičević i Dragana Marković, logopedi u Resursnom centru.

“U velikom porastu je kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju, gdje djeca prvo progovaraju engleski jezik, a ne svoj maternji, a ni taj engleski ne zadovoljava neke norme razvijenog govora. To nam pokazuje da se sa djecom ne radi dovoljno, da ih “podiže” televizija, da nema komunikacije”, kažu logodpedice.

One roditeljima savjetuju da se igraju sa svojom djecom, da im pruže što više sadržaja, a ponajviše da im pokazuju ljubav i pažnju, kako bi ona pravilno razvila svoj jezik i govor.

Vičević i Marković su u kotorskom Kulturnom centru održale predavanje na temu Razvoj govora i jezika – šta da očekujemo od našeg djeteta, a u tome su ih podržali direktor kotorskog Doma zdravlja dr Igor Kumburović i pedijatar dr Vesna Mačić.

“U najranijem periodu najvažnije je djelovati i stimulisati dijete i na taj način spriječiti pogoršanje govorno-jezičkog stanja”, kaže Vičević.

Vičević i Marković su ukazale na to šta su “alarmi” u ponašanju odnosno ona ispoljavanja na koja roditelj treba da reaguju i povede dijete na detaljniju dijagnostiku.

“Ta ispoljavanja mijenjaju se sa uzrastom djeteta, od neodazivanja na ime na uzrastu od godinu dana, pa do toga ako dijete od 18 mjeseci nema bar nekoliko riječi sa značenjem, ne razumije gest i ne služi se gestom, ne traži predmet pogledom, ne razumije jednostavne verbalne naloge i ne izvršava ih, ne usmjerava pažnju na zvukove, ne maše i ne šalje poljubac na zahtjev, fiksira pogledom pojedine predmete uz stereotipne radnje”, objasnila je Dragana Marković.

U slučaju kada roditelji primijete takva odstupanja, mogu da se jave logopedskoj službi Resursnog centra u Kotoru, gdje će biti odrađene dijagnostičke procedure, kako bi se utvrdilo da li se radi o nekom kašnjenju u razvoju govora kao individualnoj karakteristici, ili se radi o govorno-jezičkoj patologiji.

Odsustvo govora kod djeteta često je skopčano i sa dijagnostikom autizma, što je pojava sa kojom se logopedi sve češće susreću u svojoj praksi, ali se ta dijagnostika ne može uraditi u Crnoj Gori.

“U Kotoru radimo dijagnostiku govorno-jezičkih i slušnih poremećaja. Do prošle godine u Crnoj Gori smo radili i dijagnostiku djece iz autističnog spektra, koja ne obuhvata samo govor i jezik, gdje su govor i jezik samo simptomi nekog kompleksnijeg poremećaja, samo dio kliničke slike, a ne uzrok samog poremećaja. Nažalost, odlaskom neuropsihijatra iz Kliničkog centra u Podgorici sada je tu dijagnostiku moguće odraditi samo u nekoj od zemalja okruženja”, objašnjava Marković.

Savjeti za stimulaciju govorno-jezičkog razvoja

  • forsirajte direktan kontakt očima sa djetetom kad mu se obraćate;
  • koristite proste, gramatički ispravne rečenice;
  • blago usporite tempo svog govora i često mijenjajte modulaciju da bi privukli pažnju djeteta;
  • pričajte mu veselim tonom;
  • pričajte svom djetetu dok se igrate sa njim;skrećite mu pažnju na različite zvuke;
  • imitirajte zvukove koje čujete, navodite dijete da ih imitira;
  • “glumite” životinje i oglašavajte se kao one;
  • zabavljajte se pjevajući dječije pjesmice, naročito one koje su praćene igranjem;
  • pjevajte pjesmice uz pokret, neka vas dijete imitira;
  • razgovarajte o trenutnim aktivnostima, imenujte predmete i osobe iz konkretnog okruženja i ono što radite;
  • što češće koristite neke riječi, dijete će ih brže usvojiti;
  • svaki nalog koji uputite djetetu ispratite pokretom i predmetom ili slikom;
  • prikazujte i imenujte iste slike više puta, a kasnije dajte priliku djetetu da samo imenuje pojam sa slike;
  • ako dijete izgovori nepravilno neku riječ, vi je ponovite ispravno (“Avto” – “Da to je auto”), kako bi imalo priliku da stvara adekvatnu sliku riječi u verbalnoj memoriji;
  • pomozite djetetu da koristi što više riječi dodajući još nešto na ono što je reklo (npr. “Lopta”, vi kažite: “Da, to je velika lopta”);
  • proširite njegov rječnik dodajući mu nove riječi (npr. “Hoćeš li jabuku ili bananu?”);
  • pustite dijete da skače, trči, provlači se, penje se, jer razvoj krupne motorike je važan za razvoj govora;
  • gledanje crtanih filmova isključite, posebno onih na stranim jezicima – djeca koja kasne u govorno-jezičkom razvoju ne bi trebalo da budu izložena stranim jezicima dok baza maternjeg jezika ne bude adekvatno usvojena.

Izvor: CDM

 

  • HiPP

    Procedure i Izazovi Samohranog…

    Comments

    1. Slazem se u potpunosti sa konstatacijom da djeca od najranijeg uzrasta “vise” na mobilnim telefonima i crtacima koji nijesu primjereni njihovim godinama. Medjutim, moram da kazem da, ukoliko se problem razvija i dijete i pored logopedskih tretmana ne razvija svoj govor, onda treba problemu pristupiti mnogo ozbiljnije, gdje po meni, dijete je za dalje pracenje uz logopeda i tretmane kod psihologa…Tekst je odlican. Samo ga treba malo dublje analizirati. Nije uvijek uzrok tehnologija
      (telefoni, tableti, racunari), nekada postoje i drugi elementi za zabrinutost.

    2. Roditelji , povedite racuna i shvatite ozbiljno . Kada djeca krenu u skolu, tada nastaje veliki problem. U ucionici sam vise od 20 god.
      Potrudite se da vam djeca progovore na maternjem jeziku, engleski ce uciti kad bude vrijeme.

      • Djeca su sasvim u stanju da progovore i vise jezika kojima su izlozeni. Te da nije tako, ne bi vise od 60% djece u Evropi bilo bilingvalno/multilingvalno. Nije problem u vise jezika koliko u cinjenici da se sa djecom dovoljno ne govori i ne radi. Problem je kada ni jedan jezik ne usvoje kako treba do seste godine, ali pukim iskljucivanjem jednog jezika se nece popraviti drugi ukoliko se djetetu ne posveti dosta vremena i paznje, ukoliko se ne citaju pricice i ne pjevaju pjesmice, ne razgovara i slicno

    3. U koraku sa vremenom treba uciti decu. Jedno je sigurno nikom dobro telefoni i ostale tehnologije nisu doneli..samo zavisnost od istih zato je umerenost glavna stavka koju svi moramo da savladamo. Ukoliko je dete od 3 godine savladalo bez njanjanja svoj maternji jezik onda je lakse ga nauciti i strani. Kao sto svi znaju najlakse savladaju kroz igru. Jedno je ako dete sa roditeljem gleda nesto i ujedno uci a drugo ako roditelj ostavi da dete samo gleda yt i razne gluposti koje su tamo. Svako ko radi sa svojim detetom onako kako detetu je potrebno moze da vidi napredak

    Leave a Reply