Dječja bolnica ima kapaciteta da sama brine o najmlađima, nemaju pritužbi

Objavljeno: 14.11.2017, 13:07h

Djeca u Crnoj Goru nijesu uskaćena za adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a stanje je na zadovoljavajućem nivou u dječjoj bolnici u kojoj tvrde da u posljednjih pola godine nijesu imali pritužbi pacijenata na redove čekanja ili nezadovoljstvo uslugom.

Djeca u Crnoj Goru nijesu uskaćena za adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a stanje je na zadovoljavajućem nivou u dječjoj bolnici u kojoj tvrde da u posljednjih pola godine nijesu imali pritužbi pacijenata na redove čekanja ili nezadovoljstvo uslugom.

“Moramo biti realni, živimo u uslovima kakvi jesu, a mi se trudimo da obezbijedimo kadar koji nedostaje”, kazala je VD direktorice Instituta za bolesti djece Crne Gore, Sonja Milašinović u Bojama jutra TV Vijesti.

Prema njenim riječima, u dječjoj bolnici neostaje priličan broj specijalista što je rezultat dugogodišnjeg neadekvatnog planiranja kadra ali da je, u posljednje dvije godine od kada  je ona VD direktora, uz pomoć menadžmenta Kliničkog centra i Ministarstva zdravlja omogućeno školovanje velikog broja mladih specijalista i subspecijalista. Trenutno su na specijalizaciji u okruženju, uglavnom na Medicinskom univerzitetu u Beogradu, 5 pedijatara, pet anesteziologa, dva neurologa, jedan urolog,  čiji početak rada se očekuje u narednih dva mjeseca do dvije godine, a što će, tvrdi Milašinović, riješiti postojeće probleme. Sa specijalizacije se očekuje dolazak i jednog oftalmogloga, koji će početi da radi od januara.

Upravo su odjeljenja oftalmologije i alergologije tenutno najviše pogođena nedostatkom stalno zaposlenog kadra.

“Gorući problem je na odjeljenju dječje oftalmologije jer je jedna koleginica prešla u privatnu praksu, a druga je na dugogodišnjem opravdanom bolovanju, ali imamo podršku KCCG da angažujemo vrsne stručnjake iz Beograda i Makedonije, i dvije koleginice koje rade u privatnim ordinacijama u Podgorici. Proces rada na oftalmološkom odjeljenju ne trpi ni što se tiče adekvatnosti pregleda niti oprerativnih intervencija”, navodi Milašinović.

Kako je dodala, dr Jovović ordinira utorkom i četvrtkom po osam sati. Pored nje imamo pomoć i dr Perez koja dolaze iz Skoplja. U toku ta dva dana se pregleda po 4o djece, za osam sati, dakle 80. “Dr Jovović može sve to da stigne, ona je iskustan oftalmolog”, tvrdi Milašinović.

Očekuje da će u januaru početi da radi alergolog, a sada dječja bolnica sada može da računa na stručnu pomoć dr Zejnilovi koja je zaposlena u privatnom sektoru, ali dva puta sedmično ordinira i u Institutu.

Milašinović je kazala da svake sedmice dolazi i po jedan eminentni stručnjak iz oblasti dječje neurologije, koji zajedno sa doktorkama Globarević i Ćvorović zbrinjava sva uobičajena pa čak i teška stanja. Na mjesečnom nivou dječju jednom dolazi i reumatolog dr Sušić iz Beograda, a pri kraju specijalizacije iz te oblasti je dr Živković.

“Trenutno imamo 5 stalno zaposlenih anesteziologa, tri su na školovanju, sljedećeg dobijamo krajem decembra, a preostala dva u narednih godinu i po. Rade dva gastroeneterologa već godinu dana, a imaju pomoć dr Protića koji dolazi na mjesečnom nivou iz Beograda, a uključen je u rješavanje delikatnih slučajeva kako bi se izbjeglo slanje pacijenata na stranu”, dodala je ona. Kardiologa ima dovoljan broj – 4 specijaliste.

Na pregled kod ortopeda se dugo čeka, pojasnila je MIlašinović, jer je ona jedina doktorka sa tom subspecijaizacijom zbog čega smatra da se mora imati sluha jer jedan čovjek ne može da pokrije čitavu popuaciju. Ona tvrdi da ni jedno dijete koje je bilo hitan slučaj nije čekalo ni dan, već je pregledano odmah nako što je primnjeno na odjeljenje.

Milašinović je odgovarajući na pitanje roditelja zašto samo majka može da bude pratilac djeteta koje je ostavljeno na bolničko liječenje, kazala je to stvar empatije uprave bolnice, jer važećim zakonima roditelji djece starije od godinu nemaju prava na besplatan boravak.

“To što majke ostaju pored djece je samo naša velika želja da imamo saosjećanje prema roditelju bolesnog djeteta. Po zakonskim pravilima, imamo pravo da hospitalizujemo na teret Fonda zdrastva samo majku u pratnji djeteta strarog godinu. U okruženju, mislim na Beograd i Split, nije dozvijeno ni da majka ostane”,  dodala je ona. “To što dozvoljavamo da sa djecom do 16 godina budu roditelji pratioci nije stvar naše nužnosti niti olakšavanja našeg posla nego naše empatije prema roditelju”.

U Pravilniku o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, član 18, se navodi da je pratiocu osiguranog lica, za vrijeme bolničkog liječenja, obezbjeđen smještaj i ishrana ako je prisustvo pratioca majke ili drugog lica koje se stara o djetetu do 3 godine
života, neophodno radi uspješnog liječenja.

Milašinović je za dvije i po godine od kada je na čelu dječje bolnice imala samo dvije prijave roditelja koje su se odnosile na neljubaznost osoblja ili doktora, ili na to da ne mogu dobiti informaciju kako je dijete, ili da su dugo čekali na dijagnozu…

“Nije mi drago da se to dešava. Moram vjerovati roditeljima koji su nezadovoljni. Dugo čekanja na dijagnostičke rezultate je stvar opreza doktora, mnoge bolesti u dječjem uzrastu su mozaične, mora se dosta toga multidisciplinarno uraditi da bi se dala dijagnoza. To je samo stvar oziljnosti ljekara koji želi da bude aposolutno sigran u ono što treba da potvrdi svojim pečatom. Što se tiče neljubaznosti, tu nemam komentar osim što mogu reći da su i doktori ljudi koji imaju svoje lične i zdrastvene probleme, i nije im svaki dan dobar, ali ih to ne opravdava u profesionalom smislu. S druge strane imate roditelje čija su djeca bolesna, a koji su zbog toga dodatno ranjivi i osjetljivi i kada spojite te dvije strane dobijete privemeno nezadovoljstvo koje roditelji kada dijete ozdravi i odu kući gledaju na drugačiji način”, navodi Milašinović. “Nemam opravdanja da ako se roditelji osjećaju emotivno neipoštovani u našoj bolnici”.

Dr Milašinović je između ostalog prokomentarisala da su fotografije iz juna ove godine, koje su zabilježene u jednoj sobi na Pedijatrijskoj klinici Dječje bolnice, bile politički motivisane, iako su prikazivale polomljeni krevet i prljavštinu.

“Iza tog fotografisnja je bila zla namjera, To nijesu bile izmontirane fotografije ali je razlog objave bio obojen i politički, što mi je potvrdila i gospođa i koja je to učinila. Kamo sreće da mi imamo uslove da našoj djeci pružimo uslove kao u razvijenom svijetu, a mi se zaista trudimo da djeci obezbijedimo komfor. Sada je ambijent sasvim pristojan”, kaže ona.

Iz dječje bolnice je najavljeno da će biti rekonstrusani boksevi u kojima su smještene bebe kao i dintenzivne njege. Planirano je da se preuredi prostor gdje su sada boksevi i dobije 5 adekvatnih soba, a uz svaki krevetac biće i krevet za majku pratilju.

Komentari

Leave a Reply

Gledaj