U Crnu Goru su uvezena 864 komada lutke Magic girl, zbog nedozvoljenih količina ftalata,  od kojih je prodato čak 636 primjeraka. Iz Uprave za inspekcijske poslove Danu je saopšteno da je u veleprodaji igračaka “Tojlend Bošković” Budva zatečeno 228 dječjih rekvizita koji su stavljeni van prometa.

“Zatečene lutke, kao i one koje se povuku iz maloprodajnih objekata i lutke koje vrate potrošači, nakon objavljivanja obavještenja u dnevnim novinama i prodajnim objektima uništiće se na propisan način. Lutke su se našle na tržištu zbog neusaglašenosti jer na osnovu laboratorijskog ispitivanja metodom slučajnog uzorka sve lutke ne mogu biti laboratorijski ispitane. Zato se rade i ovakve vrste nadzora i u EU zemljama, tako da se i u zemljama Evropske unije nalaze u prometu neusaglašeni proizvodi što se može vidjeti u RAPEX obavještenjima”, saopšteno je Danu iz Uprave za inspekcijske poslove.

Upotreba nekih ftalata u proizvodnji dječijih igračaka je ograničena i u zemljama Evropske unije. Ograničena je upotreba DEHP, BBP i DBP u proizvodnji dječijih igračaka , dok se ograničenje upotrebe DINP, DIDP I DNOP odnosi samo na proizvodnju igračaka koje se mogu stavljati u usta. Ova ograničenja podrazumevaju da količina ftalata ne smije biti veća od 0,1% u plastičnom dijelu igračke.

U Upravi za inspekcijske poslove pojašnjavaju da se nadzor nad igračkama na tržištu sprovodi u skladu sa godišnjim programom nadzora bezbjednosti proizvoda na tržištu, koji se priprema tekuće godine i usvaja do 31. decembra za narednu godinu.

Nadzor se radi kao proakgivni i reaktivni. Proaktivni je planiran za četvrti kvartal ove godine koji se sastoji od nadzora koji će se obaviti kod uvoznika/distributera igračaka i u maloprodaji. Radi se i administrativna provjera dokumentacije, vizuelni pregled i po potrebi laboratorijska ispitivanja. Reaktivni nadzor se sprovodi  kontinuirano tokom čitave godine i obuhvata nadzore prije puštanja u slobodan promet, po obavještenju Uprave carina, ukoliko se sumnja na ispravnost igračaka, po obavještenjima proizvođača/distributera, po obavještenjima iz regionalne mreže, po prijavama potrošača, po informacijama iz drugih izvora. Takođe, radi se administrativna provjera prateće dokumentacije, vizuelni pregled i po potrebi laboratorijska ispitivanja.

Kako naglašavaju, nadzori koji su sprovođeni u toku godine su bili po RAPEX obavještenjima (sistem brze razmjene informacija u EU o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik), koji se, kako navode, objavljuje svakog petka kako bi zemlje članice Evropske unije i druge zemlje provjerile da li ovih opasnih proizvoda ima na njihovim tržištima.

“Nijedna igračka objavljena kao opasna u zemljama EU, u ovoj godini nije pronađena na tržištu Crne Gore, a do kraja avgusta je izvršeno 475 inspekcijskih nadzora”, pojašnjavaju iz inspekcije.

Predsjednica Centra za zaštitu potrošača Olga Ninčević smatra da uvoznik štetnih igračaka i proizvoda treba da snosi odgovornost za plasiranje takve robe na tržište.

Ona je kazala u izjavi za Dan da je s obzirom na obim uvoza u Crnu Goru nemoguće da inspekcije analiziraju, pa čak ni uzorkuju svaki uvezeni artikal. Istakla je da se ovakva pojava mogla spriječiti samo strožim kažnjavanjem uvoznika.

“Ne mora čak ni da se ništa mnogo analizira, vidi se da nešto nije u redu. Ili je od oštre plastike ili je obojeno nepostojanim i otrovanim bojama. Kome uvoznik polaže račune za to što uvozi? Koliko ih je prodato, koliko ih je djece koristilo? Možda je neko već imao posledice ili će ih tek imati. I šta onda? Ako jednom prođe nekažnjeno onaj ko uvozi takve stvari i ništa ne plati, kao što se na Zapadu mnoge firme zatvaraju zbog takvih situacija, nikad se taj problem neće riješiti. Ako se to ne sasiječe u korijenu i uvoznici ne budu morali dobro da vode računa o deklaracijama, garancijama, nikad se nećemo izboriti sa ovim problemom”, naglasila je Nikčević.

Ona je kazala da je ostala zaprepašćena informacijom koju su objavili američki naučnici o prisustvu teških metala u proizvodima za bebe.

“Odgovornost je na uvozniku. Ne može ni inspekcija kontrolisati sve što se uveze. To je nemoguće. Kod nas se uvozi sve, ali baš sve, i nikad mi neće biti jasno zašto se toliko uvozi. Znam da se zaraćuju ogromni profiti, ali ne znam što bi mi imali više artikala na tržištu nego što ima u Briselu, Parizu”, dodala je ona.

Nikčevićeva smatra da niko ne zna koliko takvih proizvoda ima na tržištu.

“Dovoljno je ući u kineske radnje, osjetiti onaj miris i shvatiti da tu mnogo šta nije u redu”, zaključila je ona.