Ombudsman upozorava da djeca ne mogu da čekaju vrtiće

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković ponovo je ukazao na neriješeni problem manjka vrtića, posebno u Podgorici i podsjetio da su poziv nadležnima tim povodom uputili još prošle godine, ali se do danas ništa nije promijenilo.

“Uključili smo predstavnike nadležnih ministarstava da pođu sa nama i da vide, da se oni uvjere da se ne uvjeravaju iz naših izvještaja i kada su otišli tamo zaista samo su rekli da tako je i aktivnosti se sprovode. Mi bi željeli te aktivnosti da budu dinamičnije i brže. Gradnja objekata potrebno je određeno vrijeme, ali djeca ne mogu da čekaju”, kazao je Baković.

Ombudsman je predstavio izvještaj o poštovanju Konvencije UN-a o pravima djeteta u kojem se upozorava da, kada je u pitanju nasilje nad djecom, Crna Gora i dalje borbu pokazuje samo na papiru.

“I pored niza zakona, podzakonskih akata i strateških dokumenata koji su usvojeni i realizovani u prethodnom periodu u cilju zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja, možemo reći da još uvijek nemamo adekvatan odgovor na nasilje”, rekao je Baković.

Ombudsman navodi i da stavove djece država prihvata samo deklarativno, pa tako u Savjetu za prava djeteta, pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja, sjede uglavnom odrasli.

“Neophodno je veću pažnju posvetiti realnom planiranju i obezbjeđenju finasijskih sredstava za ostvarivanje prava djeteta i na nacionalnom i na lokalnom nivou”, poručio je Baković.

Kako je kazao, u Crnoj Gori još nema realne procjene koji je procenat ukupnog budžeta predviđen za djecu i obezbjeđenje ostvarivanja njihovih garantovanih prava.

Baković je naveo da u Instituciji Ombudmsmana smatraju da je neophodno unaprijediti sistem prikupljanja podataka koji bi omogućio njihovu analizu i procjenu uticaja različitih politika i programa za sve oblasti koje pokriva Konvencija i protokoli.

“Veliki problem predstavlja različit način prikupljanja podataka, od nadležnih organa/ustanova, što onemogućuje uporednu analizu a samim tim i praćenje određene pojave kao i razmjenu podataka između samih organa”, ocijenio je Baković.

On je, govoreći o principu poštovanja stavova djeteta, rekao da se on ne sprovodi u dovoljnoj mjeri, i dodao da ga odrasli najčešće deklarativno prihvataju, a evidentne su i njegove zloupotrebe.

“Iz tog razloga od posebne važnosti je ustanovljavanje obaveze da nadležni organi i javne institucije prilikom donošenja odluka koje se tiču djece moraju osigurati proces konsultacija sa djecom koji će biti prilagođen godinama života i zrelosti djeteta”, kazao je Bakovič.

Prema njegovim riječima, i dalje se uočava nedostatak servisa koji bi pružali savjetodavne usluge i podršku roditeljima i djeci vezano za pitanja roditeljskog staranja, odnose u porodici i poteškoće sa kojima se roditelji i djeca suočavaju tokom odrastanja.

Kako je naveo Baković, što se tiče nadležnosti i kapaciteta centara za socijalni rad, broj stručnjaka nije zadovoljavajući, a njihove kompetencije treba kontinuitrano jačati kako bi mogli adekvatno odgovoriti na sve složenije zahtjeve i biti u stanju da primjenjuju nova zakonska rješenja.

Baković je naglasio da je, uporedo sa razvojem usluga, neophodno uspostaviti i sistem stručnog nadzora nad pružaocima usluga kako bi se osigurala zaštita interesa djetata.

 On je naveo da koncept zajedničkog starateljstva nije na zadovoljavajući način promovisan od stručnjaka.

“Evidentni su problemi vezani za boravak djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi nakon prekida zajednice života roditelja”, saopštio je Baković.

Značajan broj djece je, kako je kazao, izložen manipulativnim oblicima ponašanja roditelja, koji rezultiraju otuđenjem djeteta od roditelja i razvojem niza emocionalnih poteškoća djeteta, što je razlog za zabrinutost.

Prema riječima Bakovića, i pored niza zakona, podzakonskih akata i strateških dokumenata koji su usvojeni i realizovani u prethodnom periodu u cilju zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja, još uvijek ne postoji adekvatan odgovor na nasilje.

„U praksi postoji problem nedovoljne i neblagovremene multisektorske saradnje na nacionalnom i na lokalnom nivou“, naveo je Baković.

Kako je kazao, usluge zdravstvene zaštite nisu podjednako dostupne svoj djeci i mladima.

“I dalje nedostaju pojedini stručnjaci za rad sa njima, nedovoljan je broj stručnjaka u odnosu na potrebe, pojedini objekti nijesu pristupačni djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, nije obezbijeđena adekvatna zaštita mentalnog zdravlja i ne postoje kapaciteti za hospitalni tretman mentalnih problema djece i mladih”, saopštio je Baković.

On je naveo da je inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u redovan obrazovni proces zaživjela, ali je, kako smatra, upitan kvaliteta inkluzivnih programa i uslova i kapaciteta njihovog sprovođenja.

Kako je ocijenio Baković, i dalje je prisutno tradicionalno ugovaranje maloljetničkih brakova, kao jedan od oblika iskorišćavanja djece, posebno u okviru romske zajednice.

Izvor: Vijesti; CDM

 

SOS linija baner

SOS linija baner

Comments

Leave a Reply