Probleme će rješavati u hodu, analiza do kraja školske godine

Foto: CDM/Dnevne novine

Početak ove školske godine obilježio je brojne nedoumice roditelja đaka i nastavnika po pitanju primjene reforme obrazovanja. Dok jedni strahuju da će uvedene promjene zbuniti đake, drugi tvrde da nijesu dobili dovoljno informacija, i da nijesu adekvatno pripremljeni za nastavu po novom modelu.

Međutim, u Zavodu za školstvo podsjećaju da su od 21. do 25. avgusta realizovana planirana savjetovanja o implementaciji reformskih rješenja u osnovnoj školi, kada je pojašnjeno koji će udžbenici biti korišćeni tokom predstojeće školske godine.

„Realizovana savjetovanja su protekla u prijatnoj i konstruktivnoj atmosferi i po ocjenama prisutnih ispunila očekivanja u pogledu otklanjanja nedoumica u vezi sa implementacijom novina u narednoj školskoj godini. Nastavnici najviše nedoumica imaju oko privremenih planova za predmetne programe koji su pretrpjeli najviše izmjena, ali će Zavod za školstvo i nakon savjetovanja u tom dijelu nastaviti da kontinuirano daje podršku školama i stručnim aktivima“, kazali su u Zavodu za Vikend novine.

Oni smatraju da se problemi koji nastaju primjenom reforme javljaju individualno, te da će se oni rješavati u hodu.

„Mi cijenimao da se dileme prevashodno pojavljuju na individualnom nivou i nijesu sistemski problem ali mi ćemo cijelu školsku godinu biti servis školama u svakom pogledu i da će utvrđivanje kvaliteta rada škola imati prevashodno savjetodavni karakter“, naveli su iz Zavoda.

Kako naglašavaju, Zavod za školstvo je od 11. do 15. septembra realizovao informativna savjetovanja sa 10 osnovnih i srednje stručnih škola sa zadatkom da utvrdi na koje poteškoće nailaze nastavnici i škole u vezi godišnjeg planiranja rada po predmetima i popunjavanje pedagoške dokumentacije, prevashodno dnevnika rada.

„Na osnovu snimljenog stanja Zavod će zauzeti zajednički stav oko pojedinih rješenja i potom ići po školama da u neposrednoj komunikaciji razriješimo eventualne dileme“, kazali su u Zavodu.

Oni dodaju da će konačne analize implementacije reforme obrazovanja uraditi na kraju školske godine.

„Zavod za školstvo će na kraju školske godine napraviti analizu implementacije novog nastavnog plana i novih predmetnih programa zasnovanih na ishodima. Do tada treba omogućiti da se nesmetano realizuju i da se uočene dileme u hodu rješavaju“, zaključili su u Zavodu.

S druge strane, roditelji su se, kako je VN kazala izvršna direktorica Udruženja roditelji Kristina Mihailović, žalili na čitav niz problema. Kako je istakla, ove godine bilo je mnogo više pritužbi i primjedbi u odnosu na ranije.

“Problemi su različiti od onih sa produženim boravkom, odnosno njegovim ukidanjem u pojedinim školama poput “Štampar Makarija”, radnog vremena produženog boravka koje nije usklađeno sa radnim vremenom roditelja koji, kako su isticali, nemaju mogućnost da ostavljaju djecu samu kod kuće pa su usmjereni na privatne ustanove koje su poprilično skupe”, objasnila je Mihailović.

Bilo je primjedbi, kaže, i na sam način rada škole.

“Roditelji su se žalili konkretno na smjene u jednom broju škola, većinom u Podgorici, u kojima djeca nižih razreda kreću u školu oko 14 do 15 sati. To je, smatraju roditelji, neprimjereno njihovom uzrastu, jer u to vrijeme oni niti mogu da uče niti da se bave školom, i ostaju u školi do 18 sati što takođe nije primjereno zbog drugih aktivnosti koje će im zbog toga biti uskraćene”, rekla je Mihailović.

Prema njenim riječima, posebnu pažnju i nejasnoće izazvale su promjene u upotrebi udžbenika, jer se ispostavilo da treba dopunavati osnovne kompete za određeni razred  sa mnogo više udžbenika iz nižih odnosno viših razreda, a svakodnevno se roditelji žale da fond časova njihove djece na sedmičnoj i dnevnoj osnovi nije smanjen kako je bilo najavljeno.

Isti utisak o početku školske godine imaju i nastavnici, što je VN potvrdio predsjednik podgoričkog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović. On smatra da nastavnici nijesu najbolje upućeni na novine koje su uvedene reformom obrazovanja.

“Mene kao prosvjetnog radnika posebno u svemu tome brine što smo u učionicama prepušteni sami sebi. Radi se o tome da još nema naznaka da će ljudi iz Zavoda za školstvo dati neke dodatne napomene. Rano je za prve analize, ali meni se čini da će se mnogo toga promijeniti”, istakao je Savović.

On takođe smatra da veliki problem, od početka ove školske godine predstavljaju udžbenici.

“Djeca će u sedmom razredu, tokom tri klasifikaciona perioda, ponavljati gradivo šestog razreda. To se desilo zbog toga što je u šestom razredu ukinuta geografija, što je van pameti. Ove školske godine su naša djeca to već učila u šestom razredu, ali su oni u sedmom razredu prinuđeni da uče ono isto što su ponavljali prošle godine”, kazao je Savović.

Pored toga, naglašava on, učenik u sedmom razredu, prva tri klasifikaciona perioda će koristiti udžbenik šestog razreda, a tek u četvrtom klasifikacionom periodu, udžbenik od sedmog razreda. Takođe, kako objašnjava, učenik osmog razreda iz geografije od početka ove školske godine će koristiti udžbenike sedmog i osmog razreda.

On tvrdi i da je nastavnicima stigla i preporuka Zavoda za školstvo da tokom tri klasifikaciona perioda sedmacima ne smiju dati nižu ocjenu, nego što su ti učenici imali prethodne godine jer su oni već odgovarali u šestom razredu to isto gradivo.

“Tek u četvrtom, završnom klasifikacionom periodu se pojavljuje nešto manje novog gradiva. To znači da, ako je neki učenik iz geografije u šestom razredu imao dvojku, ja ne smijem da mu dam jedinicu, iako on, recimo, nije ništa progovorio. Pošto je novo gradivo samo u jednom klasifikacionom periodu, ja ću morati i da mu zaključim dvojku, iako on tokom cijele godine nije ništa znao”, predočio je Savović.

Savović smatra da se sa redukovanjem časova u pojedinim slučajevima pretjeralo. Tako je, kaže on, u devetom razredu za istoriju i geografiju smanjen fond časova na račun tog rasterećenja na po jedan čas nedjeljno.

„E sad, zamislite da nacionalnu istoriju i nacionalnu geografiju, djeca izučavaju samo po jedan čas nedjeljno. U istoriji za deveti razred se obrađuje najvažniji period za nas, a u geografiji se u tom razredu izučava geografija Crne Gore. Zar nije bitno da građani ove zemlje najbolje znaju istoriju i geografiju svoje zemlje? Sada su časovi iz ovih predmeta praktično svedeni na časove razrednog. To, najblaže rečeno, nije dobro”, napominje Savović.

U Zavodu za školstvo objašnjavaju da je cilj smanjivanja nastavnog plana za osnovnu školu od 10 odsto bio rasterećenje učenika, ostavljajući im dovoljno vremena i prostora za učenje kao i poboljšanje rezultata PISA testiranje.

„Sve ove promjene su inicirane očekivanima čemu djecu treba učiti u XXI vijeku. Tu se, prije svega, misli na razvijanje kognitivnih – generičkih sposobnosti u koje spadaju sposobnost učenja, sposobnost rješavanja problema, kreativnost, inovativnost i kritičko mišljenje. Ako to uspijemo da postignemo onda neće biti važno da li neki predmet ima jedan ili pet časova nedeljno. Cilj je da kod učenika razvijemo radoznalost, inicijativnu, probudimo interesovanje i kroz posjedovanje ovih sposobnosti sami će se razvijati i nadograđivati“, predočili su u Zavodu, gdje ističu da im je primjer u ovom slučaju bila Finska.

Finci su zacrtali da od 2020. godine za učenike od 16 godina će ukinuti predmete i nastava će se organizavati prema problemskom interesovanju učenika. Pa će tako, na primjer, Južnu Evropu izučavati kroz diskusije, debate, okrugle stolove i na slične načine, iz ugla istorije, geografije, jezika, kulture, komunikacije i sličnih oblasti, naveli su Zavodu za školstvo.

Savović ističe da u obrazovanju trenutno postoji više sistemskih problema o kojima je trebalo razmišljati prije donošenja reforme.

“Primjera radi, ako počnete sa sjevera prema jugu, na sjeveru imate praktično gašenje škola. Takođe, u centralnoj regiji, na Cetinju, gradske škole obrazuju svega po dva odjeljenja prvih razreda. Drugo, u Podgorici imate neravnomjernu situaciju. Prigradske škole, u Tološima na primjer, pa i na Starom aerodromu, su prebukirane. U takvim školama je vrlo teško raditi sa djecom”, navodi Savović.

Osim toga, on smatra da opremljenost učionica nije na zavidnom nivou.

“Uprave škole ne shvataju potrebu za uvođenjem tehničkih pomagala u školama. Bilo je nekoliko pokušaja modernizacije ali to je sve bilo nedovoljno i pored dobrih namjera. Treći problem je broj seminara za prosvjetne radnike. Oni su veoma važni kako bismo se upoznali sa savremenim trendovima, novim metodama itd. Naši seminari su vrlo siromašni, malo ih ima, a da zlo bude veće, sve češće se od nas traži da ih sami plaćamo”, naglašava Savović.

Kao poseban problem on navodi plate prosvjetnih radika koje su ispod državnog prosjeka.

“Profesori bi trebalo da se stalno usavršavaju, da idu u korak sa novinama, a oni kod nas razmišljaju o tome kako da prehrane porodicu. Ovim problemima je trebalo posvetiti pažnju prije usvajanja reforme. Reforma je pogrešno postavljena. Nama ne trebaju reforme već nam trebaju konstantne promjene, koje nijesu samo pokrenute od Ministarstva, već od čitavog društva”, napominje Savović.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply